Britanac Jamie Scott tuži AstraZenecu zbog zdravstvenih tegoba s kojima se suočava nakon što se primio cjepivo spomenute tvrtke u travnju 2021. godine. Scott je za Sky News ispričao kako se ne bi primio navedeno cjepivo protiv korone da je znao za rizik od rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava.

Smatra da je farmaceutski div preuveličao učinkovitost cjepiva i umanjio njegove rizike. “Uzeo sam ga kako bih zaštitio starije ljude oko sebe. AstraZeneca i vlada moraju objasniti rizik kad god uzimate lijek. Ako postoji rizik – imam mladu obitelj – nikad ga ne bih uzeo”, kazao je, prenosi Index. 

Deset dana nakon što je primio prvu dozu cjepiva, probudio se s jakom glavoboljom, počeo je povraćati i imao je problema s govorom. Prevezen je u bolnicu gdje mu je dijagnosticiran izljev krvi u mozgu te ugrušak koji je sprječavao otjecanje krvi iz mozga.

Dobio 120.000 funti od države…
Operiran je i bio je u komi nešto više od mjesec dana. Njegovoj ženi Kate rekli su da čak i ako preživi više nikada neće biti isti. Scott danas ima loše pamćenje, ima problema s čitanjem, pisanjem, slušanjem i govorom, djelomično je slijep na oba oka te pati od bolova i umora.

“Sve u vezi mene se promijenilo. Sve je teško. Sretan sam što sam živ. Ali ja sam sjena onoga što sam bio i svaki dan je težak”, naveo je. Scottu je isplaćeno 120.000 funti iz vladinog programa plaćanja štete od cjepiva.

Više nije sposoban za rad, tako da ovaj novac ne može biti zamjene za prihode koje je imao kao IT stručnjak. “Da je Jamie doživio prometnu nesreću, postojalo bi osiguranje koje bi pokrilo ozljede i gubitak prihoda”, poručila je njegova supruga.

Da bi dobili punu isplatu od 120.000 funti kao odštetu za posljedice cijepljenja, podnositelji zahtjeva moraju imati najmanje 60% invaliditeta. Oni s nižim stupnjem invaliditeta ne ispunjavaju uvjete…

Odvjetnici: Druge zemlje su već početkom ožujka 2020. povukle cjepivo s tržišta…
Cjepivo AstraZeneca razvili su znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu. Cjepivo je prošlo kroz ubrzano testiranje i licenciranje zbog hitnosti te je odobreno za hitnu opskrbu u prosincu 2020. Vlada i mnogi liječnici uvjeravali su javnost da je cjepivo sigurno i pozivali ljude da se cijepe…

U proljeće 2021. pojavili su se izvještaji diljem Europe o ljudima koji su patili od neuobičajenog zgrušavanja krvi nekoliko dana nakon cijepljenja. “Već početkom ožujka 2021. druge su europske zemlje povukle ili suspendirale ovaj proizvod s tržišta jer su uočile problem”, rekla je Sarah Moore, odvjetnica koja zastupa Scotta i druge tužitelje…

“Naš argument je da na datum kada je Jamie cijepljen nije bilo upozorenja. Sada, ako ćete uzeti zdravu osobu i dati joj bilo koji medicinski proizvod, onda bi općenito većina ljudi prihvatila da mora postajati upozorenje unutar literature o proizvodu koje specificira taj rizik, osobito kada govorimo o težini rizika u ovom kontekstu”, dodala je…

AstraZeneca: Cjepivo se pokazalo sigurnosno prihvatljivim…
AstraZeneca kaže da je ažurirala informacije o cjepivu u travnju 2021. kako bi naglasila mogućnost da u vrlo rijetkim slučajevima cjepivo može biti okidač za trombozu sa sindromom trombocitopenije.

“Naše suosjećanje je sa svima koji su izgubili svoje voljene ili prijavili zdravstvene probleme. Sigurnost pacijenata naš je najveći prioritet, a regulatorna tijela imaju jasne i stroge standarde kako bi osigurala sigurnu upotrebu svih lijekova, uključujući cjepiva.

Na temelju dokaza u kliničkim ispitivanjima i podataka iz stvarnog svijeta, cjepivo AstraZeneca-Oxford kontinuirano se pokazalo sigurnosno prihvatljivim, a regulatori diljem svijeta dosljedno tvrde da dobrobiti cijepljenja nadmašuju rizike od iznimno rijetkih potencijalnih nuspojava učinci”, brane se iz AstraZenece…

Objava Britanac tuži AstraZenecu: “Cijepio sam se pa bio u komi više od mjesec dana” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Europska komisija je odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije zbog toga što u svoje zakonodavstvo nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu te službenu opomenu zbog nepotpunog prenošenja pravila EU o postupovnim jamstvima za djecu u kaznenim postupcima.

Kako javljaju agencije, direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititi okoliš i osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 posto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 posto 2030.

Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. srpnja 2020. godine. “Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo”, navodi Komisija.

Direktiva je zakonodavni akt Europske unije, koji se ne provodi izravno u zemljama članicama. Direktivom se definira cilj koji se želi postići u određenom području, a zemljama članicama se prepušta da vlastitim zakonima osiguraju provedbu tih ciljeva. Stoga se državama članicama ostavlja rok, obično od dvije godine, da direktivu transponiraju u svoje zakone.

Komisija je u vezi s ovom direktivom poslala Hrvatskoj službenu opomenu u listopadu 2020, a nakon toga i obrazloženo mišljenje u lipnju 2021. Hrvatska je na to odgovorila u srpnju 2021., obavijestivši Komisiju da će direktivu prenijeti Zakonom o gospodarenju otpadom i Pravilnikom za ambalažu i ambalažni otpad.

Iako je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu 31. srpnja 2021., potrebne zakonodavne mjere za provedbu ovog Zakona nisu donesene niti je o njima obaviještena Komisija.

Budući da “Hrvatska nije priopćila da je u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe ove direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo, niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama kojima država članica smatra da je ispunila različite obveze koje joj navedena direktiva nameće, Komisija je iz tih razloga odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije”.

Komisija dodaje da će od Suda EU zatražiti izricanje financijskih sankcija Hrvatskoj, budući da se slučaj odnosi na nepriopćavanje mjera o prijenosu direktive.

U ovomjesečnom paketu povrede prava EU Hrvatska je, zajedno s još šest zemalja članica, dobila službenu opomenu jer nije prenijela u potpunosti pravila EU o postupovnim jamstvima za djecu u kaznenim postupcima.

Komisija je još u rujnu 2019. poslala službene opomene Hrvatskoj jer nije izvijestila o prenošenju direktive u svoje zakonodavstvo, ali je slijedom toga obavijestila Komisiju o poduzetim mjerama.

Sadašnja opomena odnosi se na preostale praznine u prenošenju direktive.

Direktiva o kojoj je riječ dio je sveobuhvatne strategije EU za jamčenje zajedničkih minimalnih standarda za prava na pošteno suđenje osumnjičenika i optuženika diljem EU. Njime se utvrđuju ključna prava za djecu u kaznenom postupku, kao što su pravo na individualnu procjenu, posebno postupanje u slučaju lišavanja slobode i pravo na pratnju nositelja roditeljske odgovornosti tijekom postupka.

Komisija, koja je zadužena pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone, jednom mjesečno objavljuje paket o povredi prava u svim državama članicama.

Postupak povrede prava EU ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom, šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.

Objava Europska komisija tužila Hrvatsku zbog otpada pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Do spora je došlo zbog sukoba dva zakona kojima je regulirano radno vrijeme medicinskih sestara i tehničara zaposlenih na mjestima s otvorenim izvorima zračenja, piše N1. 

Zbog optužbi za nezakonit rad medicinskih sestara i tehničara na Klinici za onkologiju Klinička bolnica Sestre milosrdnice završila je na sudu. Postupak protiv bolnice i ravnatelja Davora Vagića pokrenuo je Državni inspektorat tražeći da ih se kazni zbog kršenja Zakona o radu. Naime, prema tom zakonu zaposlenici čiji poslovi obuhvaćaju rad na otvorenim izvorima zračenja smiju raditi maksimalno 35 sati tjedno, a za njih 14 inspektori su našli da rade duže.

Prije godinu dana inspektori su tijekom rujna i listopada bili u bolnici u Vinogradskoj ulici, te su utvrdili da je 14 medicinskih sestara i tehničara radilo više od zakonske tjedne norme.

Neki su, utvrđeno je, radili 40 sati, dok su neki limit prekoračili i više, te su u jednom tjednu odradili ukupno 50 sati. Sve to Zakon o radu ne dopušta, već oni koji rade s izvorima zračenja mogu raditi najviše 35 sati.

Nedostatak zdravstvenih djelatnika

Ravnatelj bolnice Davor Vagić je na sudu objašnjavao kako u bolnici nedostaje djelatnika, a prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti pacijentima moraju neprekidno pružati zdravstvene usluge. Podsjetio je i da je zbog pandemije rad u bolnicama bio drugačije organiziran, pa su mnogi djelatnici morali raditi prekovremeno.

“Na taj dodatni broj sati u pandemiji nismo mogli utjecati već smo se prilagodili izvanrednim okolnostima. Da smo se pridržavali odredbi o skraćenom radnom vremenu ugrozili bismo pacijente jer u pojedinoj smjeni nije bilo dovoljno medicinskih sestara i tehničara koji su mogli na adekvatan način zbrinuti onkološke pacijente. Radnike smo pri tome svim mogućim mjerama zaštitili od štetnih utjecaja. Zato smatramo da zaposlenici koji su privremeno morali raditi prekovremeno nisu bili ugroženi”, objašnjavali su predstavnici bolnice na sudu.

U nepravomoćnoj presudi Općinski prekršajni sud u Zagrebu na kraju je oslobodio krivnje i Vagića i bolnicu. Prihvaćena je teza da bolnica mora prije svega poštivati Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da zdravstveni radnik ne smije napustiti svoje radno mjesto prije nego ga drugi radnik zamijeni, iako mu je radno vrijeme već isteklo.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije prekršen

Osim toga, propisano je i da zdravstvene ustanove moraju zdravstvenu zaštitu pružati neprekidno, a radnicima koji rade s izvorima zračenja radno vrijeme se mora skratiti tek ako ih se ne može zaštititi od štetnih utjecaja.

“Na osnovu tih propisa proizlazi da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti lex specialis u odnosu na Zakon o radu, te stoga u ovom slučaju nije bilo elemenata prekršaja”, zaključio je Općinski prekršajni sud u Zagrebu. Na ovu presudu Državni inspektorat ima pravo uložiti žalbu.

Objava Zagrebačka bolnica završila na sudu jer su medicinske sestre radile predugo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

“Ono što sam osjećala bio je strah”, kaže Claudia Duarte Agostinho dok se prisjeća ekstremnog toplinskog vala i požara koji su zahvatili Portugal 2017. i ubili više od 100 ljudi. “Šumski požari učinili su me jako zabrinutom za budućnost”, kaže.

Claudia (24), njezin brat Martim (20) i sestra Mariana (11) među šest su mladih Portugalaca koji su podnijeli tužbu protiv 32 vlade, uključujući sve zemlje članice EU, Veliku Britaniju, Norvešku, Rusiju, Švicarsku i Tursku. Optužuju zemlje za nedovoljnu akciju u vezi s klimatskim promjenama i neuspjeh da smanje emisije stakleničkih plinova dovoljno da postignu cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zatopljenja na 1.5 Celzijevih stupnjeva, donosi Index.

Slučaj je prvi takve vrste koji je pokrenut na Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu. Ako bude uspješan, mogao bi imati pravno obvezujuće posljedice za uključene vlade. Prvo ročište u ovom slučaju zakazano je za srijedu. U dobi od 11 do 24 godine, šest tužitelja tvrdi da su šumski požari koji se svake godine javljaju u Portugalu od 2017. izravna posljedica globalnog zatopljenja.

Tvrde da su njihova temeljna ljudska prava – uključujući pravo na život, privatnost, obiteljski život i slobodu od diskriminacije – kršena zbog nevoljkosti vlada da se bore protiv klimatskih promjena, piše BBC.

Kažu da su već doživjeli značajne utjecaje, posebno zbog ekstremnih temperatura u Portugalu koje ih “tjeraju da provode vrijeme u zatvorenom prostoru i ograničavaju njihovu sposobnost spavanja, koncentracije ili tjelovježbe”. Neki također pate od “ekotjeskobe”, alergija i respiratornih bolesti uključujući astmu, tvrde. Nitko od mladih tužitelja ne traži novčanu naknadu.

“Želim zeleni svijet”

“Želim zeleni svijet bez zagađenja, želim biti zdrava”, kaže 11-godišnja Mariana. “U ovom sam slučaju jer sam jako zabrinuta za svoju budućnost. Bojim se kako će izgledati mjesto u kojem živimo.”

Claudia kaže da se Mariana još uvijek boji kada čuje helikoptere kako lete jer ju podsjećaju na vatrogasce iz 2017., kada je više od 50.000 hektara šume bilo uništeno, a pepeo od šumskih požara padao iznad njihovih kuća. “Mislim da je stvarno nevjerojatno da se Mariana umiješala u ovaj slučaj, imati takvu savjest u svojim godinama”, kaže Claudia. “Ali to je također vrlo zabrinjavajuće: Zašto ona mora razmišljati o tim stvarima? Umjesto toga trebala bi se igrati sa svojim prijateljima i plesati na TikTok videe”, dodaje.

Očekuje se da će odvjetnici koji zastupaju šestero mladih tužitelja na sudu tvrditi da trenutna politika 32 vlade vodi svijet na kurs od globalnog zatopljenja za 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. “To je katastrofalno zagrijavanje”, kaže Gearóid Ó Cuinn, direktor Globalne mreže za pravnu akciju (GLAN) koja podržava podnositelje zahtjeva.

“Bez hitne akcije vlada mladi podnositelji zahtjeva koji su uključeni u ovaj slučaj suočeni su s ekstremnim nepodnošljivim vrućinama koje će naškoditi njihovom zdravlju i dobrobiti. Znamo da vlade imaju u svojoj moći učiniti mnogo više da to zaustave, ali su odlučile ne djelovati”, kaže on.

Vlade: Tužitelji nisu dokazali da pate od posljedica klimatskih promjena

U odvojenim i zajedničkim odgovorima na slučaj vlade tvrde da tužitelji nisu dovoljno dokazali da su patili kao izravnu posljedicu klimatskih promjena ili požara u Portugalu. Tvrde da nema dokaza koji bi pokazali da klimatske promjene predstavljaju neposredan rizik za ljudski život ili zdravlje, a također tvrde da je klimatska politika izvan djelokruga nadležnosti Europskog suda za ljudska prava.

“Ovih šest mladih ljudi iz Portugala, koji su obični pojedinci zabrinuti za svoju budućnost, suočit će se s 32 pravna tima, stotinama odvjetnika koji zastupaju vlade čije im nedjelovanje već šteti”, kaže Gearóid Ó Cuinn. “Dakle, ovo je pravi slučaj David protiv Golijata koji traži strukturnu promjenu kako bi nas doveo na mnogo bolji put u smislu naše budućnosti.”

Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović, koja sudjeluje u slučaju kao treća strana, kaže da ovaj slučaj ima potencijal odrediti kako se države bave klimatskim pitanjima i ljudskim pravima. “To je zapravo alarm državama članicama, međunarodnim organizacijama, svima nama koji imamo posebnu priliku pokazati da nam je stalo, i da to nisu samo riječi na papiru. Radi se o promjeni naše politike”, rekla je za BBC.

Presuda najranije iduće godine

Presuda ECHR-a pravno bi obvezala 32 vlade da povećaju svoje klimatske akcije smanjenjem emisija stakleničkih plinova i postupnim ukidanjem fosilnih goriva. To bi također utjecalo na domaće sudove koji su tražili smjernice od Europskog suda za ljudska prava u slučajevima povezanim s klimatskim promjenama. Presuda se očekuje za devet do 18 mjeseci.

Claudia kaže da često razmišlja o tome bi li trebala imati djecu u budućnosti, preispitujući stanje svijeta u kojem bi oni živjeli. “Ali dobivanje ovog slučaja značilo bi da će konačno biti nade”, kaže ona.

“To bi značilo da nas ljudi stvarno slušaju i da su zabrinuti kao i mi i da bi vlade stvarno morale poduzeti mjere da učine nešto u vezi s tim. Bilo bi nevjerojatno za sve. Mnogo toga može uslijediti nakon toga”, kaže na kraju.

Objava Slučaj bez presedana: šestero mladih tužilo 32 zemlje, među njima i Hrvatsku pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Starija gospođa iz San Francisca podigla je tužbu protiv McDonald’sa nakon što se opekla vrućom kavom koja joj se prolila na prepone i noge. Mable Childress, koja je u osamdesetima godina života, navodi da je naručila kavu u McDonald’su na adresi Fillmore Street u San Franciscu, ali zaposlenici drive-ina nisu pravilno zatvorili poklopac čaše.

Teške opekline i emocionalna bol
U tužbi koja je podnesena prošlog četvrtka, Childress ističe da je zbog nemara radnika došlo do prolijevanja kave na nju, što je uzrokovalo teške opekline i emocionalnu bol. Od tog incidenta u lipnju, ona i dalje osjeća bol i ima vidljive ožiljke na području prepona, prenosi The San Francisco Standard.

“Gospođa Childress je ozbiljno ozlijeđena zbog propusta McDonald’sa. Nisu pravilno postavili poklopac na čašu s kavom, a sama kava bila je prevruća”, izjavio je njezin odvjetnik. Dodatno, tužba navodi da su zaposlenici zanemarili njezine pozive za pomoć.

No, vlasnik te franšize, Peter Ou, tvrdi da je Childress isti dan prijavila incident te da su zaposlenici odmah komunicirali s njom i ponudili pomoć. Rekao je: “U mojim restoranima imamo stroge protokole vezane uz sigurnost hrane, uključujući i obuku osoblja kako bi se osiguralo da su poklopci na vrućim napicima dobro zatvoreni. Svaku pritužbu klijenata shvaćamo vrlo ozbiljno.”

Ovo nije prvi put da se McDonald’s suočava s takvom tužbom. Sličan slučaj dogodio se 1992. godine kada je Stella Liebeck tužila McDonald’s nakon što je odbio pokriti njezine medicinske troškove zbog opeklina od vruće kave, javlja Index Food.

Objava Žena tuži McDonald’s nakon što se opekla kavom prolazeći kroz drive-in pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Komičarka Sarah Silverman podigla je s autorima Rihardom Kadreyem i Christopherom Goldenom tužbu protiv Metaplatformsa i OpenAI-ja, tvrdeći da su neovlašteno koristili njihov sadržaj za jezičnu poduku umjetne inteligencije, prenose agencije.

Sadržaj je bio zaštićen autorskim pravima, a Meta i OpenAI koristili su ga za poduku robota za chat, stoji u grupnoj tužbi, podnesenoj u petak na saveznom sudu u San Franciscu.

Meta i OpenAI nisu odmah u nedjelju odgovorili na upit Reutersa da komentiraju tužbu.

Tužitelji naglašavaju pravne rizike s kojima se sučeljavaju inženjeri pri upotrebi sadržaja zaštićenog autorskim pravima u razvoju chatbotova za službe na korisnike.

Silverman, Kadrey i Golden tvrde da su Meta i OpenAI neovlašteno koristili njihove knjige za razvoj “velikih jezičnih modela”, koje inženjeri predstavljaju kao moćan alat za automatizaciju zadataka repliciranjem ljudskog razgovora.

U tužbi protiv Mete autori tvrde da su anonimno otkriveni podaci o poslovanju kompanija s umjetnom inteligencijom pokazali da je njihov rad korišten bez dozvole.

U tužbi protiv OpenAI-ja pozivaju se na sažetke vlastitog rada koje je generirao ChatGPT, tvrdeći da pokazuju da je chatbot učio baš na njihovom sadržaju, zaštićenom autorskim pravima.

“Neke su pojedinosti u sažecima pogrešne”, ali ipak pokazuju da ChatGPT “u skupu podatka za obuku zadržava znanje iz konkretnih radova”, navodi se u tužbi.

U ime vlasnika autorskih prava u SAD-u čiji je rad navodno neovlašteno korišten, tužitelji traže novčanu odštetu, ne precizirajući iznos.

Objava Popularna komičarka Sarah Silverman tužila vlasnike Facebooka i ChatGPT-a pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Wrigley, proizvođač voćnih bombona Skittles, nagodio se s prodavačem robe povezane s kanabisom i povukao tužbu za kršenje prava intelektualnog vlasništva prodajom proizvoda sličnog naziva. Prema jučer predloženom trajnom sudskom nalogu, Terphogz LLC više neće koristiti nazive Skittles, Zkittlez ni slične riječi za prodaju proizvoda vezanih uz kanabis i promijenit će ime internetske domene zkittlez.com.

Neće više koristiti ni slogane poput „Taste the Z Train” i „Taste the Strain Bro”, koji su po Wrigleyju previše slični Skittlesovom dugogodišnjem sloganu „Taste the Rainbow”.

Wrigley je optužio Terphogz da “nemarnom upotrebom” karakteristika Skittlesa za prodaju kanabisa i slične robe potkopava gotovo 50-godišnju nematerijalnu imovinu koju je brend stvorio.

Terphogz je tvrdio da ne prodaje kanabis već licence za upotrebu intelektualnog vlasništva drugim kompanijama koje ga prodaju legalno, pokazuju sudski dokumenti. Sudac je u studenom 2021. odbio Terphogzov zahtjev za odbacivanjem tužbe. Prijedlog nagodbe sada mora odobriti sud, a odvjetnici dvije kompanije nisu odmah odgovorili na upit da komentiraju dogovor. Wrigley je podružnica Mars Wrigleyja čije je sjedište u Chicagu.

Objava Koristili naziv Skittles i Zkittlez za proizvode od kanabisa, Skittles ih tužio pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon što je privatni detektiv utvrdio kako je djelatnica ”povrijedila radne obaveze”, Odvjetnički ured uručio joj je izvanredni otkaz. Djelatnica je zbog toga odlučila podići tužbu, za koju je na Općinskom sudu u Varaždinu i dobila spor.

Odvjetnički ured izgubio je spor protiv svoje bivše djelatnice, odvjetničke vježbenice, koja je u rujnu 2019. zaposlena na određeno vrijeme.

Spor je neobičan jer je Odvjetnički ured unajmio detektivsku agenciju koja je danima pratila djelatnicu kako bi utvrdila je li doista na bolovanju!

Zaključivši da je povrijedila radne obveze i “zlouporabila institut privremene nesposobnosti za rad”, poslodavac joj je uručio izvanredni otkaz, a ona je podigla tužbu i nepravomoćno na Općinskom sudu u Varaždinu dobila spor. Tvrdi da je bila opravdano odsutna s posla zbog bolesti, o čemu je i pravovremeno i na zakonom utvrđeni način obavijestila poslodavca, pa to ne može, navela je u tužbi, biti okvalificirano kao teža povreda radne obveze.

Poslodavac pak je smatrao da je lagala da je bolesna jer joj nije odobrio godišnji odmor i angažirao je detektiva koji ju je pratio 16 do 17 sati dnevno. Za posao praćenja bio je angažiran u razdoblju od 25. srpnja 2019. do 2. kolovoza 2019. Prema informacijama kojima je raspolagao, detektiv je, kako je rekao, znao kojeg će dana posjetiti svoju liječnicu opće prakse, pa je tog dana nadzirao i ambulantu. Zabilježio je da se doista bila na pregledu. Odvjetnički ured u kojem je radila poslao joj je i kontrolu bolovanja, prijavio ju je policiji tražeći da je pozovu na izvanredni liječnički pregled zbog lijekova koje je u to vrijeme uzimala.

Ona tvrdi da je iz kuće izlazila samo kad bi s majkom išla na misu, na pregled doktorici opće prakse, psihijatru i u teretanu, po preporuci liječnice da se “makne iz kuće”. Sud je utvrdio da poslodavac nije dokazao da je imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz, piše Večernji.

Objava Poslodavac angažirao detektiva da prati radnicu na bolovanju, ona ga tužila i evo kako je završio spor pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je prošlog tjedna upravnu novčanu kaznu od 2.265.000 eura agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu zbog povreda Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

To je dosad najveća pojedinačna kazna koju je AZOP izrekao zbog kršenja te uredbe, ali neki stručnjaci tvrde da je kazna zapravo blaga u odnosu na počinjene prekršaje.

Carić smatra da je kazna koju je izrekao AZOP premala

Time se u analizi za Index pozabavio IT stručnjak Lucijan Carić, koji ističe da “takvo kršenje uredbe treba rezultirati daleko većom kaznom, pogotovo uzevši u obzir broj osoba koje su doživjele povrede svojih prava temeljem uredbe”.

Oni građani koji žele podići tužbu zbog povrede osobnih podataka sada su dobili podršku i u jednoj odluci Europskog suda.

Masovno curenje osobnih podataka građana

Podsjetimo, u prosincu prošle godine otvorena je istraga zbog curenja 77 tisuća osobnih podataka iz tvrtke B2 Kapital. Vani se tako našao 181.641 zapis. Istraga je počela od upita portala Index o postupanju po anonimnoj prijavi. AZOP je zbog curenja podataka fizičkih osoba izrekao upravnu novčanu kaznu agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapital u iznosu od 2.265.000 eura, a utvrdili su curenje najmanje 132.652 podatka fizičkih osoba.

AZOP u obrazloženju odluke navodi kako voditelj obrade nije na jasan i točan način informirao svoje ispitanike o obradi njihovih osobnih podataka putem obavijesti o obradi osobnih podataka. Također, nisu sklopili ugovor o obradi osobnih podataka s izvršiteljem obrade za uslugu praćenja jednostavnog stečaja potrošača i nisu poduzimali odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite pri obradi osobnih podataka.

“B2 Kapital izgubio je nadzor nad kretanjem osobnih podataka”

B2 Kapital izgubio je nadzor nad kretanjem osobnih podataka ispitanika i nije mogao objasniti uzroke neovlaštene eksfiltracije (izvlačenja) osobnih podataka, stoji u obrazloženju odluke o kazni.

AZOP tvrdi da je nepoduzimanjem odgovarajućih mjera došlo do kršenja sigurnosti osobnih podataka svih ispitanika, i to najmanje 132.652 u trenutku nadzora, odnosno njihovih osnovnih identifikacijskih podataka te posljedično i svih osobnih podataka koji su zavedeni u sustavima pohrane agencije za naplatu potraživanja, a koji su financijske prirode pa su prilično osjetljivi.

Nakon odluke AZOP-a građani čiji su podaci procurili iz B2 Kapitala mogu tužiti tu agenciju za naplatu potraživanja. To dodatno potvrđuje i nedavna europska presuda.

Važna presuda Europskog suda

Stručnjak za GDPR i izvršni direktor udruge Politiscope Duje Prkut u razgovoru za Index komentirao je kaznu koju je Agencija za zaštitu osobnih podataka propisala B2 Kapitalu. Tvrdi da oni čiji su podaci iscurili imaju pravo na naknadu štete neovisno o tome koliko je nematerijalna šteta mala, odnosno kolika im je šteta nastala curenjem osobnih podataka.

Nedavno je objavljena presuda Europskog suda pravde (C-300/21) u predmetu UI protiv Österreichische Posta AG, koja potvrđuje da ispitanici imaju pravo na naknadu štete neovisno o tome koliko je nematerijalna šteta mala. Naime, u obavijesti o presudi posebno se ističe kako se ne može propisati ili sudskim odlukama odrediti “minimalni prag” nematerijalne štete.

“Zahtjev je upućen u okviru spora između osobe UI i Österreichische Posta AG u vezi s tužbom te osobe kojom traži naknadu nematerijalne štete, koju tvrdi da je pretrpjela zbog toga što je to društvo obradilo podatke o političkim sklonostima osoba s boravištem u Austriji, konkretno njezine podatke, iako nije pristala na takvu obradu”, navodi se na stranicama Europskog suda.

Ni onih 130 tisuća građana RH čiji su podaci po odluci AZOP-a iscurili iz agencije za naplatu dugova također nije dalo privolu za obradu svojih osobnih podataka.

Zašto je tužena Austrijska pošta?

Počevši od 2017., Österreichische Post, društvo osnovano u skladu s austrijskim pravom koje se bavi prodajom popisa adresa, prikupljao je informacije o političkim sklonostima austrijskog stanovništva.

Pomoću algoritma koji je uzimao u obzir različite socijalne i demografske kriterije, to je društvo odredilo “adrese ciljanih skupina”. Tako prikupljeni podaci prodavani su različitim organizacijama kako bi im se omogućilo ciljano slanje reklamnih sadržaja.

To je društvo u okviru svoje djelatnosti obradilo podatke na temelju kojih je, putem statističke ekstrapolacije, tužitelju iz glavnog postupka pripisalo povećanu sklonost određenoj austrijskoj političkoj stranci.

Te informacije nisu bile proslijeđene trećim osobama, ali se tužitelj iz glavnog postupka, koji nije pristao na obradu svojih osobnih podataka, osjetio povrijeđen činjenicom da mu je pripisana sklonost stranci o kojoj je riječ. Činjenica da su unutar tog društva sačuvani podaci koji se odnose na njegova navodna politička stajališta dovela je kod njega do ozbiljnog nezadovoljstva, gubitka povjerenja i osjećaja poniženja.

Što je odlučio Europski sud?

Europskom sudu pravde se za savjet u ovom slučaju obratio austrijski Oberster Gerichtshof (Vrhovni sud). Cilj je osigurati jednaku primjernu GDPR-a u cijeloj Europskoj uniji pa je najbrža opcija bila pitati najviši sud EU za mišljenje.

Europski sud je zaključio da bi uvjetovanje naknade nematerijalne štete određenim pragom ozbiljnosti moglo ugroziti dosljednost sustava uspostavljenog OUZP-om jer bi stupnjevanje takvog praga, o kojem ovisi mogućnost ili nemogućnost dobivanja navedene naknade, moglo varirati ovisno o ocjeni sudova pred kojima se vodi postupak.

“Međutim, takvo tumačenje ne može se shvatiti na način da podrazumijeva da ispitanik u odnosu na kojeg je došlo do povrede OUZP-a, koja mu je prouzročila negativne posljedice, bude oslobođen od obveze da dokaže da te posljedice predstavljaju materijalnu štetu u smislu članka 82. te uredbe”, navodi se u odluci.

U svakom slučaju, ova odluka Europskog suda definitivno širom otvara vrata hrvatskim građanima, čiji su podaci iscurili zahvaljujući agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu, da zaštitu i naknadu štete potraže na sudu.

Osnova za naknadu štete svim građanima koji su obuhvaćeni curenjem podataka

“Unatoč navedenom, postoji osnova za naknadu štete svima onima koji su obuhvaćeni curenjem podataka. Iako se ne radi o značajnoj nematerijalnoj šteti, to je zasigurno kod svakog ispitanika izazvalo strah da se njihovim osobnim podacima ne upravlja na primjeren način”, rekao je o europskoj presudi za Index Duje Prkut, stručnjak za GDPR.

No, realno, nastavlja Prkut, nitko se neće upuštati u postupak naknade štete za par tisuća kuna, koje možda sasvim adekvatno pokrivaju nematerijalnu štetu nelagode i straha koji su kod pojedinca izazvani zbog curenja podataka.

“Tužbe za naknadu štete u višim iznosima mogli bi podnositi dužnici koji su bili kontinuirano maltretirani pozivima i osobnim posjetima te izloženi ciljanom stvaranju stresa, neugode i nelagode”, istaknuo je Prkut dodavši da se svi dužnici koji planiraju podnijeti individualne tužbe za naknadu štete mogu obratiti udruzi Politiscope za savjetodavnu podršku.

“Koliko nam je poznato, u RH još uvijek nije podnesena tužba za naknadu štete u nekom slučaju kršenja GDPR-a”, zaključio je stručnjak za GDPR Duje Prkut.

Objava Važna presuda Europskog suda za one koji žele tužiti agencije za naplatu dugova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.