Troše vam struju dok spavate, a ni ne znate da rade – evo kako to zaustaviti.

Objava PAŽNJA Ovi uređaji troše struju čak i kada ih ne koristite pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava EVO KAKO SMANJITI RAČUNE Majstor klime otkrio trik za koji samo rijetki znaju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Bojler je jedan od najvažnijih uređaja u kućanstvu, jer osigurava toplu vodu za brojne svakodnevne aktivnosti. Međutim, njegova upotreba često dovodi do visokih računa za struju, budući da je među najvećim potrošačima energije u domu. Stručnjaci ističu kako postoji nekoliko jednostavnih koraka kojima možete značajno smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti na troškovima.

Objava SMANJITE POTROŠNJU Ovo je uređaj koji troši najviše struje u kućanstvu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava MARKO PRIMORAC “Uskoro uvodimo besplatan račun u bankama” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Grad Zadar, kao jedinica lokalne samouprave sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o elektroničkoj ispravi omogućuje uslugu dostave uplatnica i računa kvartalnih odnosno mjesečnih obveza komunalne naknade, naknade za uređenje voda te svih preostalih obveza za koje su obveznici zaduženi temeljem rješenja  ili ugovora.

Suglasnost se može u svakom trenutku opozvati pisanim putem pri čemu će se usluga deaktivirati te se tada uplatnice i računi ponovo počinju dostavljati u papirnatom obliku na adresu obveznika.

-Ukoliko želite zaprimati račune na Vašu e-mail adresu, molimo Vas da ispunite i potpišete (ovjerite pečatom ukoliko se radi o pravnoj osobi) sljedeću suglasnost i vratite je putem e-maila ovisno od obveze koju podmirujete na adresu, navode iz Grada Zadra.

Objava ‘SMART CITY’ ZADAR Ne želite papir, nego e-poštom primati račune iz Grada, nema problema… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Carol Allison, sada 76-godišnjakinja iz Škotske, svaki je tjedan kao dijete polagala svoj džeparac na bankovni račun, akumulirajući ukupno 2,50 funti. Više od 60 godina kasnije, tijekom čišćenja pronnašla je staru knjižicu i s njom otišla u banku gdje ju je dočekalo veliko iznenađenje.

Carol Allison je djetinjstvo provela u Manili na Filipinima, ali je često posjećivala svoju baku koja je živjela u Edinburghu. Kad je imala šest godina, baka ju je odvela u banku, otvorila joj račun i pokazala joj kako tamo položiti novac, navodi BBC, a prenosi N1 Slovenija.

Allison je počela svakog tjedna polagati svoj džeparac u banku. Kasnije je zaboravila na taj bankovni račun. Prije smrti, njezina je baka pronašla njezinu bankovnu knjižicu i vratila joj je, no Allison ju je zaboravila i pronašla ju je tek godinama kasnije dok je čistila kuću. Iz znatiželje ga je odnijela u banku, gdje je ustanovila da se iznos na računu znatno povećao. Položenih 2,50 funti sada je vrijedilo 250 funti (oko 300 eura).

“Bila sam presretna i potajno sam zahvalila svojoj baki kada su mi u banci rekli da imam 250 funti na računu”, rekla je Allison. “Rekli su da su kamatne stope rasle svih ovih godina.”

Provjerite račune

Ova 76-godišnjakinja nakon svog otkrića pozvala je ljude da provjere svoje stare račune. Ako su bankovni računi u Velikoj Britaniji neaktivni 15 godina, banke prenose novac u Fond za oporavak (RFL), odakle ga vlasnici još uvijek mogu podići. U fond je već stiglo više od 1,4 milijarde funti (1,7 milijardi eura), od čega su vlasnici vratili tek nešto više od desetine.

RFL je nevladina organizacija koja je osnovana 2011. godine i registrirana je u više od 30 banaka i stambenih društava u Velikoj Britaniji. Izvršni direktor Adrian Smith rekao je da doniraju dio novca dobrotvornim organizacijama koje se bave djecom, financijskom uključenošću i društvenim ulaganjima.

“Mi brinemo o novcu koji dajemo u dobrotvorne svrhe, ali uvijek moramo imati dovoljno da pokrijemo svoja potraživanja”, rekao je Smith. “Važno je da ljudi znaju da njihov novac nije izgubljen, da ga uvijek mogu dobiti natrag,”piše N1.

Objava PROVJERILA BANKOVNI RAČUN NAKON 60 GODINA Dočekalo ju je iznenađenje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pojačane su kontrole i inspekcije Porezne uprave te su mnogi ulovljeni u prekršaju neizdavanja računa. Nada Pavlinić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, rekla je da u inspekciju ulaze najrizičniji porezni obveznici te da to nema veze s izborom djelatnosti.

“U sustavu fiskalizacije imamo evidentirano 95.840 obveznika. U razdoblju od 1. siječnja do 19. kolovoza obavljeno je 4173 nadzora”, kazala je.

Pavlinić je za HRT rekla da su kazne za neizdavanje računa u rasponu od 3980 do 66 tisuća eura što ovisi o tome kakvo je počinjenje.

“Kad se određuje kazna, u obzir se uzimaju svi elementi, moramo utvrditi kakvo je počinjenje, je li to prvi put i o tome ovisi sam iznos kazne”, rekla je pomoćnica ravnatelja Porezne uprave.

Ugostitelji se žale da je jako teško pratiti baš svaki cent u gužvama tijekom ljeta.

“Ceh ugostitelja pokrenuo je inicijativu koju je Porezna uprava prepoznala kao dobru. Od ove godine smo izmijenili Zakon o fiskalizaciji i omogućili da se fiskaliziraju napojnice. Do sada smo zaprimili preko 4 milijuna i 800 tisuća računa s izdanim napojnicama, to je oko 15 milijuna eura. U prosjeku je to 3,24 eura po računu. S tim da je srpanj bio najjači. S obzirom na to da smo izmijenili zakonsku regulativu, smatramo da nema zapreka da se sve ne provodi uredno”, rekla je.

Kazna i do 260 eura

Naglašava da ako građani nisu dobili račun, moraju ga zatražiti. Kako kaže, uzimanjem računa štitimo proračun, izbjegavamo nelojalnu konkurenciju i time štitimo porezne obveznike koji uredno obavljaju svoje obveze.

“Ako vas zatekne inspektor pri izlasku iz objekta da nemate račun, predviđena kazna je od 30 do 260 eura”, naglasila je.

Kada se govori o fiskalnim prevarama, to su najčešće ne izdavanje računa, računi koji ne sadrže sve bitne elemente, ne vođenje poslovnih knjiga, neregistriranje poslovnih objekata u sustavu Porezne uprave. Raspon prekršaja je velik, prenosi N1.

Objava PRIPAZITE! Uhvati li vas inspektor bez računa, možete platiti kaznu i do 260 eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dok pojedini bacaju u smeće plaćene račune nakon nekoliko mjeseci, dio građana u svojim ladicama posjeduje kutiju ili fascikl u koje spremaju dokaze o plaćenim računima. Iako bi sustav evidencije trebao postojati i na drugoj strani kod pružatelja usluga, odgovornost je najčešće samo na potrošačima, piše Index.hr.

Prilikom plaćanja računa ponekad se dogode pogreške. Bilo da je riječ o pogrešno utipkanom broju modela plaćanja i poziva na broj ili je tvrtka krivo proknjižila račun, važno je imati dokaz o plaćanju kako račune ne biste duplo platili za istu uslugu.

Godina dana za dimnjačarske usluge, a pet godina za kaznu za parking

Upravo je čuvanje računa dobar način kako biste se poštedjeli potencijalnog dodatnog trošenja novca, ali ne treba sve račune čuvati desetke godina. Prema Zakonu o obveznim odnosima, zastara za račune, ovisno o njihovoj namjeni, nastaje za godinu, tri, pet, šest ili pak deset godina kad se radi o ovrsi ili obvezi koja je nastala pravomoćnom sudskom odlukom.

Godinu dana potrebno je čuvati dokaze o plaćanju režija koje se odnose na električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, telefon, internet i mobitel. U to ulazi i čistoća, pristojba HRT-a, isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva. Prema Zakonu potrebno je čuvati i račune dimnjačarske usluge.

Nešto duže, odnosno tri godine, potrebno je čuvati račune komunalne i grobne naknade, pričuve, dopunskog zdravstvenog osiguranja i naknade štete. Ako ste podstanari, dokaze o plaćenom najmu potrebno je sačuvati unazad tri godine iako u tom trenutku više možda i ne živite u tom stanu.

Od dana dospijeća računa pet godina unatrag može se naplatiti kazna za parking i ugovori o životnom osiguranju, a šest godina porezna obveza nakon čega na snagu stupa zastara i potrošač ih više nije dužan platiti iako nema potvrdu o plaćanju.

HRT tražio da plate pristojbu za koju je nastupila zastara

Nakon što nastupi zastara, druga strana se više ne može naplatiti od potrošača. No predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorila je kako zastara ne stupa automatski na snagu.

“Potrošači se uvijek moraju pozvati na zastaru jer se ona ne provodi po službenoj dužnosti. Nas ljudi često zovu i kažu kako su ponovno platili račun jer nisu sačuvali dokaz o plaćanju ne znajući da je to već otišlo u zastaru. U tom slučaju potrošač nije trebao imati sačuvan račun, već je trebao znati da je nastupila zastara i pozvati se na istu”, kazala nam je Knežević.

Upravo su jedan takav problem, govori nam, imali prije nekoliko tjedana. Veliki broj potrošača požalio im se na dopise od odvjetničkih ureda u kojima su im se obraćali kao opunomoćenici HRT-a te ih obavještavali o nepodmirenim dugovanjima.

“Pisalo je kako sukladno poslovnim knjigama i izdanim rješenjima o ovrsi imaju nepodmirena dugovanja. HRT im je nudio mogućnost izvansudske nagodbe jednokratne otplate, obročne otplate, kao i umanjenje ukupnog duga utvrđen ovršnim rješenjem.

Potrošače su pozivali da se jave na ponuđeni telefonski broj, e-mail ili da osobnu dođu u njihov ured”, ispričala je Knežević te dodala kako su se potrošači imali pravo pozvati na zastaru jer se radilo o potraživanjima iz 2003. do 2011. godine.

“Stoga upozoravamo sve potrošače koji su ovakav dopis dobili da od odvjetničkih ureda zatraže točan ispis potraživanja – koliki je iznos, za koje razdoblje i po kojoj osnovi. To treba tražiti pisanim putem, poštom preporučeno s povratnicom ili e-mailom.

Nakon što dobiju takav ispis dugovanja, potrošači trebaju uložiti prigovor i pozvati se na zastaru. Sukladno odredbi članka 232. Zakona o obveznim odnosima zastara za HRT pristojbu je godinu dana, a zastara za ovršna rješenja je 10 godina (članak 233. istog Zakona).”

Dodaje kako su ih građani upozorili da HRT šalje dopise na imena osoba koje su odavno pokojne. “Očito je da su i HRT i odvjetnički uredi propustili rokove u kojima su mogli naplatiti dug pa sad pokušavaju namamiti potrošače da uplate bilo što i tako prekinu zastaru.”

Ni sud ne treba paziti na zastaru, odgovornost je isključivo na potrošačima

Je li neki račun otišao u zastaru, potrošače neće upozoriti davatelji usluga niti su to zakonski dužni napraviti. Već će, kao i na primjeru HRT-a, od potrošača potraživati dugovanja iako su trebala biti u zastari.

“Mi smo tražili da se to uvrsti u Zakon, međutim to se nije dogodilo. Davatelji javnih usluga, kao ni sudovi, nisu dužni voditi računa o zastari. Možete dobiti neki račun star 20 godina i ako potrošač ne prigovori za zastaru, sud će presuditi da potrošač mora platiti. Tada ćete dobiti još kamate i ostale troškove što znači da neće biti malen već dosta veliki iznos koji u pravilu zbog zastare niste dužni platiti”, objasnila je.

Sve veći broj građana u posljednje vrijeme, posebice mlađa populacija, račune plaća putem mobilnog bankarstva. Pomoću aplikacije može se doći do dokaza o plaćenom računu. Knežević ističe kako potrošači u tom slučaju ne trebaju čuvati papirnate račune. Iste im, dodaje, može dostaviti i banka koja je dužna sve čuvati deset godina.

Objava Čuvate li dokaze o plaćenim računima? Neki mogu zatrebati i nakon 10 godina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pred raspuštanje Sabora, Vlada će odigrati svoju posljednju kartu. Stiže novi paket mjera za građane i poduzetništvo, javlja N1.

“Ono što vam u ovom trenutku mogu reći jest budući da sad međuresorski pripremamo taj paket mjera da će se nastaviti sa svim onim dobrim stvarima koje su bile i dosad. Tako da neće biti povećanja cijene niti električne energije, niti plina kad govorimo o građanima i većem dijelu poduzetništva”, rekao je ministar Oleg Butković.

Na računima za struju i plin tako neće biti neugodnih iznenađenja. No, upozoravaju u Mostu, minus nastaje u HEP-u pa je pitanje koliko doista građani uštede, prenosi Dnevnik.hr.

“Kratkoročno se to može predstaviti kao smanjenje građanima određene cijene, ali im se onda višestruko više uzima kroz proračun gdje se onda pune te HEP-ove rupe”, poručio je Zvonimir Troskot.

Dodatak umirovljenicima

Cijene trideset potrošačkih proizvoda i dalje će biti zamrznute. To će pomoći građanima, ali iz oporbe tvrde da je bilo puno boljih mjera u borbi protiv inflacije

“Stanovanje, nikakvih obuzdavanja cijena nije bilo. Mi smo recimo predlagali na hranu porez na ekstraprofite, i to se odbilo”, rekla je Jelena Miloš iz stranke Možemo.

Onima koji u pravilu imaju najmanje – a to su umirovljenici stiže novi antiinflacijski dodatak. Između 50 i 160 eura dobit će svi koji imaju mirovinu manju od 840 eura. No, ako se pita desnicu, to su površne mjere. A ako se pita ljevicu, Vladin dodatak je nedovoljan. Oni bi uveli 13. mirovinu, a imaju plan i gdje nabaviti novac

“Banke su ove godine iznijele deset milijardi kuna neto dobiti iz Hrvatske. Većinu tog novca je uplatila Hrvatska narodna banka Te novce su dosad uplaćivali u državni proračun.Tu je apsolutno bilo prostora za trinaestu mirovinu umirovljenicima”, rekao je Boris Lalovac iz SDP-a.

Objava Vladin potez pred raspuštanje Sabora: Evo što će biti s računima za plin i struju te cijenama proizvoda pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prije otpisivanja starih potraživanja za komunalne usluge neke tvrtke pokušavaju naplatiti bar dio neplaćenih računa. Stoga se može dogoditi da dobijete opomenu za neplaćeni račun koji je izdan prije nekoliko godina. Ponekad se tu nađu i računi koji su plaćeni na vrijeme, ali je došlo do greške u evidenciji.

No ako nemate dokaz o plaćanju, teško ćete dokazati da ste u pravu. Ali zato se možete pozvati na zastaru i na taj način osporiti dug.

Institut zastare uređen je Zakonom o obveznim odnosima, a predstavlja protek zakonom određenog vremena, nakon kojeg dužnik stječe pravo odbiti ispunjenje obaveze zbog toga što vjerovnik nije pokrenuo prisilnu naplatu u vremenu u kojem je mogao tražiti ispunjenje obaveze.

Važno je naglasiti da nastupom zastare ne prestaje automatski potraživanje vjerovnika, niti obaveza dužnika, već vjerovnik gubi pravo da zastarjelu tražbinu ostvaruje prisilnim putem, protiv volje dužnika, piše Tportal.

Prigovor na opomenu ili rješenje o ovrsi

Bitno je voditi računa o tome da sud i druga nadležna tijela ne paze na zastaru po službenoj dužnosti, već se dužnik na nju mora pozvati isticanjem prigovora zastare u ovršnom ili drugom postupku.

Ako ste primili opomenu za zastarjelu obavezu, trebate uputiti prigovor u kojem stoji da ćete se u slučaju pokretanja postupka prisilne naplate (ovrhe) pred javnim bilježnikom ili sudom pozvati na svoje zakonsko pravo o zastari. Prigovor na opomenu za zastarjeli račun treba odmah napisati, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne, i preporučeno te s povratnicom poslati poštom.

Treba naglasiti da vjerovnici mogu pokrenuti ovrhu za stare tražbine i bez prethodnog slanja opomene, što im omogućuje zakon. U tom slučaju još je važnije na vrijeme reagirati, odnosno nakon zaprimanja rješenja o ovrsi nadležnom tijelu (sudu ili javnom bilježniku) poslati prigovor (žalbu) u zakonskom roku od osam dana.

Ako propustite podnijeti prigovor u zakonskom roku, sud se neće obazirati na zastaru, već će donijeti odluku kao da je nema. Kad rješenje o ovrsi postane pravomoćno, rok zastare za naplatu tražbine iznosi deset godina, što znači da se u tom roku može pokrenuti prisilna naplata.

Koliko dugo morate čuvati dokaz o plaćanju za pojedine račune?

Zastarni rok počinje teći prvog dana poslije roka u kojem je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze, odnosno prvog dana nakon navedenog datuma dospijeća tražbine. Zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obaveze.

Rokovi zastare za pojedine tražbine propisani su prije svega Zakonom o obveznim odnosima (u člancima 225. do 234.) ili nekim od posebnih propisa (Opći porezni zakon, Zakon o trgovačkim društvima i sl.).

Prema Zakonu o obveznim odnosima, opći rok zastarijevanja tražbina iznosi pet godina ako nije određen posebni rok zastare.

No već nakon proteka zakonskog roka od godine dana možete se pozvati na zastaru za redovne račune koji se plaćaju svaki mjesec (tzv. režije). To su računi za struju, toplinsku energiju, plin, vodu, čistoću, HRT-ovu pristojbu, poštanske usluge i sl.

Nešto duži rok zastare, tri godine, računa se za obaveze koje ne ovise o mjesečnoj potrošnji. Riječ je o tražbinama povremenih davanja, a koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, poput kreditnih obaveza, najamnine (zakupnine), pričuve, dopunskog zdravstvenog osiguranja, naknade štete te svih obaveza za osiguranje, osim životnog, koje zastarijevaju za pet godina.

Za porezne obaveze zastarni rok iznosi šest godina, a najduži je rok zastare, deset godina, za tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog tijela javne vlasti. U navedene obaveze, primjerice, ulaze dugovi nastali pravomoćnim rješenjem o ovrsi, piše Tportal.

Objava Dobili ste opomenu? Pogledajte koliko dugo trebate čuvati račune pojavila se prvi puta na Antena Zadar.