Policijski službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije Policijske uprave zadarske, u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom u Zadru, proveli su kriminalističko istraživanje nad dvije osobe; hrvatskom državljankom u dobi od 55 godina i 64-godišnjim državljaninom Austrije, zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, donosi PU zadarska.

Naime, oboje se sumnjiči se da su kao odgovorne osobe trgovačkih društava sa sjedištem na zadarskom području, u vremenskom razdoblju od početka 2019. godine do kraja 2021. godine s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, s poslovnih računa trgovačkih društva plaćali usluge za gradnju i opremanje privatnih nekretnina. Na opisani način su ostvarili nepripadnu imovinsku korist u iznosu od preko 800 tisuća eura.

Ujedno, osumnjičeni su da su kao odgovorne osoba u trgovačkim društvima, tijekom inkriminiranog razdoblja s ciljem da izbjegnu plaćanje poreza, davali nepotpune i netočne podatke poreznom tijelu, zbog čega nije obračunavan niti plaćen porez na dobit i dodanu vrijednost u iznosu više od milijun eura.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenih zbog počinjenja kaznenih djela Utaja poreza ili carine i Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu u Zadru.

Objava GOSPODARSKI KRIMINAL Hrvatica i Austrijanac utajili preko milijun eura poreza pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Udruženje obrtnika Zadar je u suradnji s Đurđicom Mostarčić, predsjednicom Sekcije računovođa pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, već tradicionalno održalo još jedan u nizu besplatni seminar za svoje članove na temu “Porezne aktualnosti za 2026. i priprema za završni obračun 2025. (paušal, dohodak i dobit)”. Seminar je održan 12. siječnja 2026. godine u trajanju od 9,30 do 12,30 sati, a prisustvovalo je 90-ak sudionika.

Predavačica Đurđica Mostarčić, široj javnosti poznata pod pseudonimom „Šaptačica poduzetnicima”, sudionicima je na stručan i razumljiv način predstavila aktualne porezne i zakonske novosti, s posebnim naglaskom na praktičnu primjenu u svakodnevnom poslovanju obrtnika, kao što su:

– Otvorena pitanja o Zakonu o fiskalizaciji;
– Porezne aktualnosti za 2026. godinu;
– Minimalna plaća za 2026. godinu;
– Nove osnovice za 2026. uz primjenu na kolektivnim ugovorim;
– Zakon o porezu na dobit;
– Zakon o strancima;
– Opći porezni zakon;
– Priprema za završni obračun 2025. godine.

Seminar je bio izrazito interaktivan a sudionici su imali priliku postavljati brojna pitanja iz računovodstvene i porezne prakse, na koja je predavačica pružila konkretne i korisne odgovore.

Sponzor ovoga seminara bila je Raiffeisen Banka koja je prisutnima predstavila promotivnu kampanju “Prijatelji po računu” kao i informacije o RBA poslovnim računima (jednostavnom mobilnom bankarstvu, 100 % online financiranju, RaiPOS aplikaciji, Posebnoj ponudi za žene poduzetnice i dr.).

Objava UDRUŽENJE OBRTNIKA Održan besplatni seminar o poreznim aktivnostima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Stope poreza na dohodak znatno se razlikuju diljem Europe — nordijske zemlje imaju najviše stope, dok su one najniže u istočnoeuropskim državama. Euronews analizirao je ključne čimbenike koji utječu na to koliko pojedinci plaćaju poreza.

Koliki dio svoje bruto plaće zapravo plaćate u porezima u Europi? To ovisi o više faktora poput razine prihoda, jeste li u kućanstvu s dva primatelja plaće te imate li uzdržavanu djecu.

OECD-ovo izvješće Taxing Wages 2025 razlaže porezne stope prema različitim pokazateljima. Euronews se fokusira na porez na dohodak kao udio u bruto zaradi, što pokazuje koliki dio plaće ide na porez na dohodak. U ovu kalkulaciju nisu uključeni doprinosi za socijalno osiguranje.

Samac bez djece

Od 27 zemalja obuhvaćenih izvješćem — uključujući 22 članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, tri EFTA države i Tursku — porez na dohodak kao postotak bruto zarade za samca bez djece u 2024. kretao se od 6,2% u Poljskoj do 35,7% u Danskoj.

Ove brojke odnose se na osobe koje zarađuju 100% prosječne plaće u svojoj zemlji. Ako osoba zarađuje više ili manje od prosjeka, mijenja se i njihov porez na dohodak — što se dalje objašnjava u nastavku.

Od pet najvećih europskih gospodarstava, Italija je imala najvišu stopu poreza na dohodak — 20,9%. Ostale su bile blizu 16%: Njemačka i Francuska (obje 16,7%), Španjolska (16%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (15,5%).

Porezi na dohodak općenito su viši u nordijskim zemljama. Uz iznimku Švedske (16,1%), sve su imale stope od oko 20% ili više. Slične stope zabilježene su i u Belgiji i Irskoj.

Uz Poljsku, još pet zemalja imalo je stope poreza na dohodak od 12% ili niže: Slovenija, Grčka, Švicarska, Slovačka i Češka.

Kućanstvo s jednim primateljem plaće i dvoje djece

Za kućanstva s jednim primateljem plaće i dvoje uzdržavane djece, porez na dohodak kretao se od -12,8% u Slovačkoj do 32% u Danskoj. Njemačka je također imala negativnu stopu od -0,1%, svrstavajući obje zemlje u kategoriju povrata.

Negativna stopa znači da su porezi vraćeni umjesto da budu naplaćeni. Taj povrat u većini slučajeva nije dio standardnih obiteljskih naknada.

Četiri zemlje s najvišim poreznim stopama u ovoj kategoriji bile su nordijske zemlje. Švedska je također premašila prosjek OECD-a i EU-22.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, stope poreza na dohodak za ovu kategoriju bile su znatno niže u Francuskoj i Španjolskoj u odnosu na samce bez djece — pale su s oko 16% na približno 10%.

Stope su bile ispod 5% u Švicarskoj, Sloveniji, Portugalu, Češkoj i Poljskoj.

Kućanstvo s dvoje zaposlenih i dvoje djece

Za kućanstva s dva zaposlena roditelja i dvoje djece, porez na dohodak kretao se od 1,6% u Slovačkoj do 35,7% u Danskoj.

Ova usporedba jasno pokazuje kako se porez na dohodak mijenja ovisno o broju zarađivača u kućanstvu i prisutnosti djece, što odražava poreznu politiku svake zemlje.

Općenito, samci bez djece plaćaju najviši porez na dohodak. Nema nijedne zemlje u kojoj plaćaju manje od bilo kojeg od dva tipa kućanstava s djecom.

U nekoliko zemalja, međutim, porezne stope su jednake za sve tri vrste kućanstava — uključujući Estoniju, Finsku, Grčku, Litvu, Norvešku, Švedsku, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

To ne znači da je i neto dohodak jednak — doprinosi za socijalno osiguranje i obiteljske naknade uzrokuju razlike u stvarnim primanjima.

Ključni trendovi poreza na dohodak u Europi

Danska ima najveće porezno opterećenje za sve tipove kućanstava.

Belgija i Island također imaju visoke porezne stope, osobito za samce.

Slovačka i Njemačka bilježe neuobičajene obrasce s negativnim stopama za kućanstva s jednim zaposlenim i djecom, što ukazuje na politike potpore obiteljima.

Poljska i Češka imaju među najnižim poreznim stopama u sve tri kategorije.

Nordijske zemlje dosljedno imaju najviše poreze bez obzira na tip kućanstva. Slijedi zapadna Europa s umjereno visokim stopama, osobito za samce.

Istočna Europa generalno ima najniže razine poreza na dohodak.

Porez raste s razinom prihoda

Kako bi se ispitalo kako se stope poreza mijenjaju s razinom prihoda, uspoređuju se samci bez djece na tri razine plaće:

• 67% prosječne plaće u zemlji
• 100% prosječne plaće
• 167% prosječne plaće

Među 27 analiziranih zemalja, sve osim Mađarske imaju progresivni porezni sustav — porezi rastu s rastom prihoda.

Na razini EU-a (22 članice), prosječne stope poreza za ove tri razine iznosile su 12,1%, 17,2% i 23,1%.

Kod prijelaza s 100% na 167% prosječne plaće, Švedska bilježi najveći porast poreza — čak 78%, s 16,1% na 28,7%.

Porast veći od 50% zabilježen je i u Nizozemskoj, UK, Poljskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Portugalu i Austriji.

S druge strane, najmanji porasti — ispod 10% — zabilježeni su u Estoniji, Litvi i Latviji, dok u Mađarskoj nije bilo promjene, prenosi N1.

Objava IZDVAJAMO Gdje u Europi radnici plaćaju najviše, a gdje najniže poreze? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava GRAD OBROVAC: “Nije istina da imamo najveći porez na nekretnine u Zadarskoj županiji!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Porezna uprava objavila je nove informacije o porezu na nekretnine, donoseći smjernice koje će građanima i poduzetnicima olakšati razumijevanje obveza i postupak prijave podataka potrebnih za utvrđivanje i naplatu poreza, kao i uvjete za oslobođenje od plaćanja.

Građani nisu dužni podnijeti prijavu podataka bitnih za oporezivanje nekretnina za one nekretnine za koje se već plaća komunalna naknada, primjerice ako imaju prijavljeno prebivalište i redovito plaćaju račune za komunalne usluge. Prijava nije potrebna ni za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je već prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine, prenosi Večernji list. donosi N1.

Kako bi se olakšalo prepoznavanje podataka koje je potrebno dostaviti nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine ili za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja, Porezna uprava uvela je unificirane obrasce – Zahtjev za građane i Zahtjev za poduzetnike, u njima porezni obveznici popunjavaju samo podatke o vlasniku nekretnine i podatke o stambenoj nekretnini, ako je na njoj došlo do promjene obračunske površine ili namjene. Primjerice, ako je nekretnina dosad bila oporezovana kao kuća za odmor, a od ove godine mijenja namjenu ili površinu. Osim toga, prijavljuju se i podaci o stambenoj nekretnini za koju se može ostvariti zakonsko oslobođenje od plaćanja poreza.

Također, porezni obveznici, bilo građani ili poduzetnici, dužni su prijaviti nekretnine za koje ispunjavaju uvjete za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. Takvo oslobođenje moguće je ostvariti ako je nekretnina namijenjena stalnom stanovanju, a u njoj boravi osoba bez prijavljenog prebivališta ili boravišta ili ako za nju nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi.

Oslobođenje se odnosi i na nekretnine koje nisu podobne za stanovanje zbog proglašenih prirodnih nepogoda, one čija je stambena namjena onemogućena, kao i na nekretnine s javnom namjenom ili namijenjene institucionalnom smještaju osoba.

Oslobođenje se može ostvariti za nekretnine namijenjene prodaji ili preuzete u zamjenu za neplaćena potraživanja, pod uvjetom da od unosa u poslovne knjige ili preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez nije prošlo više od šest mjeseci.

Objava POREZNA UPRAVA Evo koje nekretnine ne morate prijaviti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od ove godine, na snazi je u RH novi porez na nekretnine, koji je zamijenio prethodni porez na kuće za odmor, ova promjena uvodi obavezni porez na sve nekretnine u Hrvatskoj, a visina poreza ovisi o lokaciji i površini objekta. Porez se kreće u rasponu od 0,60 eura do 8 eura po četvornom metru, čime je donio promjene u mnogim lokalnim jedinicama.

U većini gradova porez na nekretnine nije doživio značajne promjene, dok su gradovi i općine koje prethodno nisu imale porez na kuće za odmor -navode Gradonačelnik.hr i Načelnik.hr– morale uvesti najmanje zakonski propisani iznos -0,60 eura po kvadratnom metru. Takve su, primjerice, općine kao što su Ernestinovo, Križ, Čepin i druge, dok su gradovi poput Osijeka, Varaždina, Koprivnice i Sinja već primjenjivali porez na kuće za odmor i nisu morali značajno prilagođavati svoje stope poreza.

S druge strane, brojni gradovi i općine odlučili su promijeniti visinu poreza, a tek mali broj njih smanjio je iznos. Na primjer, Duga Resa i Ozalj smanjili su porez sa 4 na 1,99 eura, odnosno sa 4 na 2 eura po kvadratu, dok su gradovi poput Zadra i Belog Manastira smanjili iznos s 1,99 eura na 0,60 eura po m². Grad Dubrovnik, poznat po visokim cijenama nekretnina, odlučio je uvesti zoniranje poreza, što znači da će porez varirati od 0,60 eura do 5 eura po kvadratnom metru, ovisno o lokaciji. Slično je postupila i Crikvenica, dok se u Grubišnom Polju porez smanjuje ovisno o zoni – od 1,50 eura po kvadratu na 0,60 do 1,50 eura.

Gradovi na obali, kao što su Split, Trogir, Šibenik i Rijeka, uglavnom su zadržali iste stope poreza kao i prethodnih godina, a iznos je najčešće bio 5 eura po m². Split je odlučio zadržati porez od 1,99 eura, dok su u Trogiru stopu zadržali na 2 eura, a u Šibeniku, Rijeci, Malom Lošinju, Biogradu na Moru i Makarskoj porez je ostao na 5 eura po četvornom metru. Ovi gradovi, uz to, koriste zoniranje, pa se porez može kretati u različitim rasponima.

Međutim, i u obalnim gradovima nisu svi odlučili zadržati iste stope poreza. Umag, Stari Grad, Vodnjan i Vis odlučili su povećati porez do maksimalnog iznosa – 8 eura po m², a porez će ovisiti o zoni. U Umagu i Visu, porez će se kretati od 5 do 8 eura po kvadratu, u Starom Gradu od 3 do 8, u Vodnjanu od 2 do 8 eura. I drugi gradovi na obali, poput Raba i Krka, također su podigli iznos poreza, dok je Pag uveo visinu poreza od 5 do 6,25 eura po m², ovisno o zonama.

U Zadarskoj županiji, porez na nekretnine se isto tako kreće od vrlo niskih do većih iznosa, ovisno o lokaciji. Za neka naselja poput Škabrnje, najniži porez iznosi samo 0,66 eura po kvadratu, dok je u Salima predloženi porez 1,32 eura. S druge strane, neka naselja poput Paga imaju stope, ovisno o zoni, u rasponu od 5 do 6,25 eura.  Sličnu politiku zoniranja primjenjuju i ostale općine u Zadarskoj županiji, kao što su Benkovac i Poličnik, dok u Obrovcu ovisno o naselju porez varira između 4,80 eura i 5,80 eura.

Porez na nekretnine također je stvorio razlike među općinama koje su, do sada, imale porez na kuće za odmor, jer su mnoge morale prilagoditi iznos kako bi nadoknadile gubitak od 20 posto koji je preusmjeren županijskim proračunima. Prema novim pravilima, 80 posto prikupljenog poreza ostaje jedinicama lokalne samouprave, dok 20 posto ide županijama. Ova promjena bila je poticaj za mnoge općine da povećaju porez, dok su neke općine, poput Župe dubrovačke, Petrovska i Tordinci, odlučile smanjiti iznos na najmanji zakonski dopušteni iznos, znači 0,60 eura.

Općine poput Kalinovca, Kumrovca, Fažane i Sv. Filip i Jakov povećale su ili su bili u prijedlozima za porez do maksimalnih iznosa, čak 8 eura po m², a dok su u nekim općinama porezi ostali nepromijenjeni, u mnogima je povećanje bilo nužno kako bi se nadoknadili gubici uzrokovani preusmjeravanjem dijela prihoda.

Zanimljivo je da se porez na nekretnine neće primjenjivati na nekretnine koje se koriste za stalno stanovanje, niti na one u dugotrajnom najmu, dok su oslobođene i derutne i neuseljive nekretnine, a porez donosi i značajne promjene u fiskalnim politikama mnogih lokalnih zajednica, koje će ovisiti o strukturi njihovih nekretnina i prihodima od turizma. Naime, područja koja ovise o turizmu, a koja do sada nisu imala porez na kuće za odmor, sada će osjetiti njegov utjecaj, dok će oni gradovi i općine koji su već imali ovaj porez, prilagoditi visinu novog nameta prema specifičnim potrebama i uvjetima svojih zajednica.

Objava RAZNOLIKI IZNOSI U RH Samo devet gradova u zemlji smanjilo porez na nekretnine, među njima i – Zadar pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru, pod predsjedanjem Ivane Stamičar, donesene su važne odluke vezane uz lokalne poreze i usluge, temeljem novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima.

Najniži paušalni porez za turizam

U sklopu novog zakonodavstva, Gradsko vijeće Biograda odobrilo je najniži paušalni porez za iznajmljivače smještajnih objekata u turizmu. Ovaj porez, koji se odnosi na sobe, apartmane, kuće i smještajne jedinice u kampovima, iznosi 100 eura po krevetu. Biograd je smješten u prvu kategoriju indeksa paušalnog poreza, gdje iznos može varirati između 100 i 300 eura po smještajnoj jedinici. Za usporedbu, prethodni iznos paušalnog poreza bio je 46,65 eura.

Porez na nekretnine

Pored paušalnog poreza, Gradsko vijeće usvojilo je i novu odluku o porezu na nekretnine, koja se odnosi na kuće za odmor. Porez na nekretnine sada iznosi 5,00 eura po kvadratnom metru korisne površine. Ovaj porez neće se plaćati za prvu nekretninu koja se koristi za stalno stanovanje, kao ni za nekretnine u kojima žive članovi obitelji ili one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci godišnje). Također, oslobađanje od poreza predviđeno je za derutne, neuseljive nekretnine, ali i u slučaju socijalnih razloga.

Uslužna područja i objedinjavanje vodovodnih usluga

Temeljem Uredbe o uslužnim područjima, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, broj uslužnih područja vodovodnih usluga smanjen je sa 161 na samo 41. U Zadarskoj županiji to su Vodovod d.o.o. Zadar i Komunalac d.o.o. Biograd na Moru. S tim u vezi, vijećnici su donijeli odluku o objedinjavanju biogradskog Komunalca s Vodovodom i odvodnjom d.o.o. Benkovac. Time će ova dva društva postati jedinstveni isporučitelj vodovodnih usluga za gradove Biograd i Benkovac te općine Polača, Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Pašman i Tkon. Društva koja su se pripajala bit će brisana iz Sudskog registra.

Izvješća i pitanja vijećnika

Tijekom sjednice, usvojena su izvješća o radu gradonačelnika Ivana Kneza za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine, kao i izvješća o radu i financijskom poslovanju Gradske knjižnice, Zavičajnog muzeja i Sportske zajednice, kako na svojim mrežim stranicama navode iz Grada Biograda na Moru.

U okviru aktualnog sata, vijećnik Ratko Krstinić postavio je pitanje vezano uz fekalije u marinama, kao i problem smeća, šuta i srušenih drveća u šumama. Gradonačelnik Knez odgovorio je kako je za marine odgovorna Županijska Lučka uprava, a za šume Hrvatske šume. Istaknuo je da će ponovno upozoriti nadležne institucije i zatražiti hitno rješenje ovih problema.

Sjednici su prisustvovali: Ivana Stamičar, Tomislav Knez, Nikoleta Mustapić, Suzana Tolić, Šime Mršić, Danijel Šangulin, Toni Bogdanić, Ivan Mrkić (svi HDZ), te Ratko Krstinić (SDP). Od prisutnih vijećnika, sjednici nije nazočilo troje vijećnika: Ante Fuzul, Mišel Tepša i Robert Pelicarić (lista grupe birača Ante Fuzul), te Leo Zorica (lista grupe birača Leo Zorica).

Ostali sudionici sjednice uključivali su gradske djelatnike Suzanu Horvat Kolanović, Renatu Mršić i Hrvoja Torbarinu, kao i ravnatelje Gradske knjižnice Tihanu Jurišić i Zavičajnog muzeja Draženka Samardžića.

Objava BIOGRAD NA MORU Najniži paušalni porez privatnim iznajmljivačima, a za nekretnine 5 eura/m2 pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Turistička 2024. bila je iznimno uspješna s rastom svih pokazatelja, a slična bi mogla biti i 2025. uz oprez i mudrost pri formiranju cijena, poručili su u četvrtak s konferencije za medije ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Glavina je rekao da će 2024. godina završiti s više od 21 milijuna turista i oko 108 milijuna noćenja, što su porasti od tri i jedan posto u odnosu na 2023. godinu. “Porast se očekuje i od prihoda od turizma”, kazao je.

Turističku 2024. je ocijenio rekordnom po rezultatima, posebno onima u pred i posezoni. To je prema njegovim riječima cilj svih dokumenata i planova – da Hrvatska postane cjelogodišnja održiva destinacija.

Stoga je bitnim označio nastavak reforme k transformaciji turizma u zemlji koja zna njime upravljati.

To se prema njegovom mišljenju postiže i donošenjem paketa zakonskih izmjena ove godine kojim se rješava jedan od najvećih izazova – neodrživost postojeće strukture smještajnih kapaciteta.

“Nisu održivi objekti koji rade 60 dana u godini odnosno samo sezonski, nego radimo sve da se što više ljudi ozbiljno bavi turizmom cijele godine, da se ne iseljavaju, ne napuštaju gradove i ne prosvjeduju protiv turizma“, naglasio je Glavina.

Apel za cjenovnu konkurentnost

I on i Staničić su ponovili apel za oprez i mudrost s cijenama, kako bi Hrvatska zadržala cjenovnu konkurentnost odnosno dobar omjer cijene i kvalitete

No, iako se ne mogu miješati u cijene pojedinih dionika, niti ih natjerati na spuštanje, jer ih određuju ponuda i potražnja, ipak smatraju da i pri investicijama koje donose porast kvalitete i dodanu vrijednost treba paziti da primjerice usluge u hotelu s četiri zvjezdice budu slične takvima u konkurentskim zemljama.

Govoreći o tome, Glavina je rekao i da je najveće, ali neopravdano povećanje cijena ove godine bilo kod sezonskih objekata u ugostiteljstvu, smještaju, i na plažama, koji rade oko tri mjeseca ljeti, a cilj je da se broj takvih smanji jer ne pridonose razvoju ni održivosti.

Agresivna konkurencija

“Konkurencija je za 2025. vrlo ‘agresivna’, u promociji, puno ulaže, a nadmetat će se i cijenama koje će za Europljane biti prioritetne pri odabiru destinacija za odmor i putovanja”, istaknuo je Staničić.

Najavio je da će HTZ nastaviti snažnu promociju u idućih nekoliko mjeseci na mnogim tržištima, sajmovima, prezentacijama i sl.

Glavina je još iznio da je Ministarstvo turizma i sporta zbog svih planova i važnosti ta dva sektora dobilo jedno od najvećih povećanja proračuna, od oko 40 posto u odnosu na 2024., u čemu je samo za sport povećanje oko 30 posto, piše Index.hr.

Objava VLADA ZAOŠTRILA POREZE IZNAJMLJIVAČIMA Sad ih poziva da paze s dizanjem cijena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da će se u idućim godinama, vjerojatno od početka 2026., dodatno povećati porezno opterećenje za “rentijere” u turizmu, čime će se napraviti distinkcija između njih i “domaćina”.

Te izmjene uključuju i podizanje poreznog maksimuma koji lokalne jedinice mogu odrediti po kvadratu stambene jedinice za kratkoročni, turistički najam, na osam eura, kao i rast paušalnog oporezivanja kreveta u turizmu, no pritom nisu prepoznati instituti “domaćina” i “rentijera”. Stoga, na prijedlog ministra turizma i sporta Tončija Glavine, ideja je da se napravi distinkcija u pogledu poreznog tretmana između “domaćina u turizmu”, to jest onih koji uslugu smještaja pružaju u objektima u kojima žive, te “pravih rentijera”.

Kako je pojasnio Primorac, “rentijeri” će tako biti u još nepovoljnijem poreznom tretmanu, dakle porezno opterećenje za njih će biti još veće. To drugim riječima znači da kada do izmjena dođe, što je u resoru Ministarstva turizma, neće biti rasterećenja, već će onima koji će biti prepoznati kao domaćini “bazu” predstavljati trenutno predložena razina poreznog opterećenja, dok će se u idućim godinama dodatnim izmjenama dodatno oporezovati djelatnost “rentijera”.To znači da će od 1. siječnja 2025. svi imati istu razinu poreznog opterećenja, dok bi od 2026. ono trebalo rasti za “rentijere”. “Radi se o poreznim promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2026. Trenutno o tome razgovaramo, tako da je doista prerano da govorimo o bilo kakvim konkretnim detaljima u tom smislu”, rekao je Primorac, odgovorivši na pitanje koliko bi to opterećenje za rentijere trebalo rasti.

Podsjetio je da je trenutno predloženim poreznim izmjenama ambicija izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, s obzirom da je potonji dosad uživao određeni povlašteni status. Naime, u turizmu se plaća paušalni porez po krevetu, a Vlada tako od 1. siječnja predviđa nove raspone za utvrđivanje visine tih paušala, a sukladno indeksu turističke razvijenosti. Općine i gradovi će tako autonomno donositi odluku o visini tog poreza, no unutar raspona koji će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Primorac je podsjetio da trenutno porezno opterećenje za dugoročno iznajmljivanje nekretnine iznosi 8,4 posto, dok izračuni za kratkoročni najam govore o oko tek dva posto.

“To znači da je porezno opterećenje kratkoročnog najma bilo potrebno povećati četiri puta kako bi se dosegnulo opterećenje od 8,4 posto. To je značajno povećanje, ali govori samo koliko je zapravo postojeće porezno opterećenje bilo prenisko. Mi na ovaj način samo izjednačavamo razinu poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma”, izjavio je Primorac.

Rekao je i da je porezno opterećenje najma, kako kratkoročnog tako i dugoročnog, i dalje značajno niže od opterećenja ostalih izvora dohodaka, primjerice plaća. Tako je u budućnosti moguće da bi se porezno opterećenje najma moglo povećavati. “To ne bi bilo ništa neobično niti bi bilo ekonomski nelogično”, ocijenio je ministar financija.

Na pitanje novinara zašto država ne oporezuje svoje nekretnine koje ne koristi, što je i propisano zakonskim prijedlogom, Primorac je rekao da državi nije ambicija da njeni prostori stoje prazni, a da je i nedavno predstavljenom nacionalnom stambenom strategijom predviđeno njihovo stavljanje u funkciju.

Međutim, nije se vidjela svrha da država taj porez plaća, jer bi to značilo da ga plaća “de facto” novcem poreznih obveznika pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a pri čemu bi ponovno kod sebe zadržavala 20 posto tog poreza.

“Iskreno, to nam se činilo kao računovodstveno-porezno tehnička pojava za koju nismo uopće shvatili koji bi joj bio cilj, osim kao nekakvog kažnjavanja samih sebe”, ocijenio je Primorac.

Naime, kako je predviđeno predloženim zakonskim izmjenama, 80 posto prihoda od poreza na nekretnine će ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.

Primorac je napomenuo i da iz rasprava koje je slušao na tu temu dobio dojam da mnogi “državu poistovjećuju s Vladom”, pa bi na ovaj način trebalo Vladu kazniti. “Međutim, mi državu doživljavamo malo drugačije. Država nije Vladina, već svih građana Hrvatske, pa nema smisla da sami sebi plaćaju porez na određeni dio nekretnina”, smatra Primorac.

Objava NOVI UDAR NA MALE IZJAMLJIVAČE? Uvodi se pojam “domaćin”, evo o čemu je riječ… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina je najavio povećanje oporezivanja prihoda ostvarenih u pružanju usluga turista u domaćinstvima na pet do šest posto, te poručio kako će se time zaustaviti bujanje apartmanizacije koja izjeda konkurentnost hrvatskog turizma.

“Bujanje apartmanizacije izjeda konkurentnost hrvatskog turizma i moramo to zaustaviti povećanjem poreza na prihod sa sadašnjih jedan do dva posto, na pet do šest posto”, rekao je Glavina.

On je nazočio otvaranju međunarodnog festivala Taste the Mediterranean, a potom sudjelovao na raspravi o budućnosti održivog turizma. Upozorio je kako je na vrhuncu ovogodišnje turističke sezone srpnju i kolovozu popunjenost u obiteljskom smještaju bila 60 posto.

“Imamo više od 125.000 usluga u domaćinstvima od kojih je ovog ljeta 40 posto ostalo prazno zato što imamo inflaciju apartmanske ponude, svake godine nudi se turistima veliki broj novih ležaja,” rekao je.

Upozorio je kako se u priprema za sljedeću turističku godinu mora voditi računa o cijenama.

“Turističkom sektoru proslijedit ćemo upozorenje da pazimo što radimo i kako se pripremamo za sljedeću godinu i pri tom moramo paziti na odnos cijene i kvalitete ponude,” kazao je Glavina.

Dodao je da bismo bez povećanja kvalitete ponude za cijene koje naplaćujemo za nekoliko godina mogli osjetiti posljedice, odnosno smanjenje dolaska turista, prenosi N1.

Objava MINISTAR TURIZMA: Povećat ćemo oporezivanje prihoda u apartmanima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.