Hrvatska je danas dobila jedno obrazloženo mišljenje i jednu službenu opomenu u okviru ovomjesečnog paketa o povredama europskog prava. Komisija je uputila Hrvatskoj, Danskoj, Grčkoj i Malti obrazložena mišljenje jer se nisu uskladile s okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, javljaju agencije.

Okvirna direktiva o morskoj strategiji sveobuhvatna je politika za zaštitu morskog okoliša europskih mora uz istodobno omogućivanje održive uporabe morskih dobara i usluga. Njome se od država članica zahtijeva da procijene stanje kvalitete morskog okoliša, utvrde dobro stanje okoliša, uspostave odgovarajuće okolišne ciljeve i izrade odgovarajuće programe praćenja te provedu mjere za postizanje ključnog cilja Direktive koji se odnosi na postizanje „dobrog stanja okoliša” svih morskih voda.

Države članice bile su dužne do 31. ožujka 2022. revidirati i dopuniti svoje programe mjera. Komisija je u veljači prošle godine uputila službene opomene dijelu članica da to učine i neke od njih to su i učinile. Međutim Hrvatska, Danska, Grčka i Malta propustile su to učiniti. Stoga je Komisija odlučila poslati im obrazložena mišljenja i sada imaju dva mjeseca za odgovor Komisiji i poduzimanje potrebnih mjera. U suprotnom, Komisija će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a.

Hrvatska je dobila službenu opomenu jer nije uskladila svoje nacionalno zakonodavstvo se europskim koje omogućava slobodno kretanja odvjetnika i odvjetničkih tvrtki unutar Unije. Ta pravila olakšavaju odvjetnicima i odvjetničkim tvrtkama da pružaju svoje usluge u različitim državama članicama i istodobno jamče odgovarajuću razinu zaštite za potrošače i građane.

Komisija smatra da Hrvatska nije uskladila svoje zakone s direktivom o odvjetnicima, s direktivom o uslugama i s načelima o slobodi poslovnog nastana. Hrvatska tako, navodi Komisija, zabranjuje odvjetničkim tvrtkama iz drugih članica da osnuju svoj ogranak u zemlji, dok takva mogućnost postoji za hrvatske odvjetničke firme, zatim obvezuje odvjetnike koji obavljaju djelatnost u Hrvatskoj da rade samo u jednom odvjetničkom društvu, određuju visoke, diskriminirajuće i neproporcionalne naknade za prvu registraciju pri Odvjetničkoj komori, nerazmjerno ograničava odvjetnička društva u komunikaciji o svojim aktivnostima putem društvenih mreža i internetskih stranica te  odvjetnike iz EU-a koji žele raditi u podružnici svojeg odvjetničkog društva u Hrvatskoj obvezuju da budu u radnom odnosu sa svojim odvjetničkim društvom.

Stoga Komisija upućuje službenu opomenu Hrvatskoj, koja ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

Komisija, koja je zadužena pratiti kako države članice primjenjuju europske zakone, jednom mjesečno objavljuje paket o povredi prava u svim državama članicama.

Postupak povrede prava EU-a ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.

Objava Europska komisija poslala opomenu Hrvatskoj zbog povrede europskog prava pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prije otpisivanja starih potraživanja za komunalne usluge neke tvrtke pokušavaju naplatiti bar dio neplaćenih računa. Stoga se može dogoditi da dobijete opomenu za neplaćeni račun koji je izdan prije nekoliko godina. Ponekad se tu nađu i računi koji su plaćeni na vrijeme, ali je došlo do greške u evidenciji.

No ako nemate dokaz o plaćanju, teško ćete dokazati da ste u pravu. Ali zato se možete pozvati na zastaru i na taj način osporiti dug.

Institut zastare uređen je Zakonom o obveznim odnosima, a predstavlja protek zakonom određenog vremena, nakon kojeg dužnik stječe pravo odbiti ispunjenje obaveze zbog toga što vjerovnik nije pokrenuo prisilnu naplatu u vremenu u kojem je mogao tražiti ispunjenje obaveze.

Važno je naglasiti da nastupom zastare ne prestaje automatski potraživanje vjerovnika, niti obaveza dužnika, već vjerovnik gubi pravo da zastarjelu tražbinu ostvaruje prisilnim putem, protiv volje dužnika, piše Tportal.

Prigovor na opomenu ili rješenje o ovrsi

Bitno je voditi računa o tome da sud i druga nadležna tijela ne paze na zastaru po službenoj dužnosti, već se dužnik na nju mora pozvati isticanjem prigovora zastare u ovršnom ili drugom postupku.

Ako ste primili opomenu za zastarjelu obavezu, trebate uputiti prigovor u kojem stoji da ćete se u slučaju pokretanja postupka prisilne naplate (ovrhe) pred javnim bilježnikom ili sudom pozvati na svoje zakonsko pravo o zastari. Prigovor na opomenu za zastarjeli račun treba odmah napisati, a najkasnije 15 dana od primitka opome­ne, i preporučeno te s povratnicom poslati poštom.

Treba naglasiti da vjerovnici mogu pokrenuti ovrhu za stare tražbine i bez prethodnog slanja opomene, što im omogućuje zakon. U tom slučaju još je važnije na vrijeme reagirati, odnosno nakon zaprimanja rješenja o ovrsi nadležnom tijelu (sudu ili javnom bilježniku) poslati prigovor (žalbu) u zakonskom roku od osam dana.

Ako propustite podnijeti prigovor u zakonskom roku, sud se neće obazirati na zastaru, već će donijeti odluku kao da je nema. Kad rješenje o ovrsi postane pravomoćno, rok zastare za naplatu tražbine iznosi deset godina, što znači da se u tom roku može pokrenuti prisilna naplata.

Koliko dugo morate čuvati dokaz o plaćanju za pojedine račune?

Zastarni rok počinje teći prvog dana poslije roka u kojem je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze, odnosno prvog dana nakon navedenog datuma dospijeća tražbine. Zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obaveze.

Rokovi zastare za pojedine tražbine propisani su prije svega Zakonom o obveznim odnosima (u člancima 225. do 234.) ili nekim od posebnih propisa (Opći porezni zakon, Zakon o trgovačkim društvima i sl.).

Prema Zakonu o obveznim odnosima, opći rok zastarijevanja tražbina iznosi pet godina ako nije određen posebni rok zastare.

No već nakon proteka zakonskog roka od godine dana možete se pozvati na zastaru za redovne račune koji se plaćaju svaki mjesec (tzv. režije). To su računi za struju, toplinsku energiju, plin, vodu, čistoću, HRT-ovu pristojbu, poštanske usluge i sl.

Nešto duži rok zastare, tri godine, računa se za obaveze koje ne ovise o mjesečnoj potrošnji. Riječ je o tražbinama povremenih davanja, a koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, poput kreditnih obaveza, najamnine (zakupnine), pričuve, dopunskog zdravstvenog osiguranja, naknade štete te svih obaveza za osiguranje, osim životnog, koje zastarijevaju za pet godina.

Za porezne obaveze zastarni rok iznosi šest godina, a najduži je rok zastare, deset godina, za tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog tijela javne vlasti. U navedene obaveze, primjerice, ulaze dugovi nastali pravomoćnim rješenjem o ovrsi, piše Tportal.

Objava Dobili ste opomenu? Pogledajte koliko dugo trebate čuvati račune pojavila se prvi puta na Antena Zadar.