u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru danas se održava Lead Partner Seminar programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska, koji financira zajedničke projekte Italije i Hrvatske usmjerene na rješavanje izazova i razvoj njihovih pograničnih područja. Seminar je namijenjen vodećim partnerima standardnih projekata odobrenih u okviru trećeg poziva za dostavu projektnih prijedloga, kako bi im se pružila potrebna podrška za uspješan početak provedbe te ih upoznalo s ključnim pravilima i procedurama koje ih očekuju tijekom realizacije projekata.

Sudionici kroz prezentacije i interaktivne radionice imaju priliku dobiti praktične informacije o provedbi projekata, ali i izravno razgovarati s predstavnicima Programa o pitanjima koja se odnose na njihove konkretne projekte. Seminar je pozdravnim govorom otvorio prorektor Sveučilišta u Zadru Zvjezdan Penezić, uz predstavnike Europske komisije, talijanske i hrvatske administracije te Upravljačkog tijela programa Interreg Italija – Hrvatska.

Sveučilište u Zadru snažno je posvećeno projektnim aktivnostima u području istraživanja, obrazovanja, kulturne baštine, pomorstva, zaštite okoliša i regionalnog razvoja. Vjerujemo da se veliki izazovi našeg vremena ne mogu riješiti djelovanjem samo jedne institucije. Oni zahtijevaju partnerstvo, otvorenost i zajedničku viziju, upravo one vrijednosti koje predstavlja program Interreg Italija

– Hrvatska. Posebno bih želio istaknuti rad našeg Centra za projekte, znanost i transfer tehnologije, koji pruža podršku našim istraživačima i djelatnicima u svakom koraku, od prepoznavanja prilika i uspostavljanja partnerstava do pripreme projektnih prijava, upravljanja projektima i prijenosa znanja u praksu. Zahvaljujući svojoj predanosti i stručnosti, Centar je učinio Sveučilište pouzdanim i aktivnim partnerom u brojnim europskim projektima, uključujući prekograničnu suradnju s našim talijanskim prijateljima s druge strane Jadrana, istaknuo je u pozdravnom govoru prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

Sudionicima su se, među ostalima, obratili Beniamino Brunati iz Glavne uprave Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO), Antonio Verrico iz Odjela za kohezijske politike Predsjedništva Vijeća ministara Republike Italije, Perica Gabrić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Simonetta Mantovani, voditeljica Upravljačkog tijela Programa.

– Zaštita okoliša, upravljanje prirodnim i ljudskim rizicima te prilagodba klimatskim promjenama među su najvažnijim prioritetima Europske komisije. Klimatske promjene osjećamo sve snažnije i potreba za djelovanjem sve je hitnija. Rizici ne poznaju granice i upravo zato moramo raditi zajedno. Europa neće biti autonomna ako ne bude inovativna. Suradnja podrazumijeva razvoj novih tehnologija, povezivanje kapaciteta, razmjenu znanja i korištenje različitih resursa kojima raspolažemo kako bismo ojačali naše sustave i potaknuli gospodarski razvoj i tehnološke promjene. Važno je raditi i na temama povezanima s poljoprivredom i gospodarstvom, ali i na zaštiti morskog okoliša. Dijelimo zajedničke resurse i ekosustave te ih moramo zajedno štititi, prije svega kroz razvoj održivog gospodarstva, istaknuo je Brunati.

Antonio Verrico rekao je kako Program Italija – Hrvatska ima važnu ulogu u suočavanju sa zajedničkim izazovima ovog područja jer Italija i Hrvatska ne dijele samo morsku granicu, već i snažne gospodarske i kulturne veze.

– Zajedno se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena, zaštite morskog okoliša i obalnih ekosustava, održive mobilnosti, integracije regija te održivog razvoja turizma i ruralnih zajednica. Riječ je o izazovima koje nije moguće učinkovito rješavati pojedinačno. Zato moramo povezati znanje, iskustvo i resurse kako bismo razvijali rješenja koja se mogu zajednički testirati, prilagoditi različitim lokalnim okolnostima i potom dodatno unaprijediti. Stoga pozivamo sva projektna partnerstva da svoje aktivnosti promatraju u širem kontekstu. Projekti trebaju donijeti konkretne, mjerljive i održive rezultate, rekao je.

Nakon uvodnog dijela predstavnici Zajedničkog tajništva i stručnjaci Programa predstavili su sudionicima aktualnosti vezane uz fazu ugovaranja, osnovna pravila upravljanja projektima te financijsko upravljanje i izmjene projekata. Seminar u Zadru okuplja partnere čiji su projekti prošli na trećem pozivu programa Interreg Italija – Hrvatska, a njegov je cilj omogućiti da projekti u provedbenu fazu uđu što pripremljeniji i uz jasno razumijevanje administrativnih, financijskih i komunikacijskih obveza.

Objava ITALIJA I HRVATSKA Izazovi klimatskih promjena, zaštite morskog okoliša i održivog razvoja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Aktivnosti usmjerene na prilagodbu klimatskim promjenama provode se diljem svijeta. Uz rastuće temperature, sve češće toplinske valove i razornije oluje, potrebno je jačati otpornost pojedinaca, zajednica i gospodarstava na posljedice promijenjene klime. Prilagodba klimatskim promjenama obuhvaća mjere kojima se smanjuje ranjivost društva i povećava njegova sposobnost odgovora na klimatske izazove.

Svatko od nas ima važnu ulogu u izgradnji održivije i kvalitetnije budućnosti. Stoga donosimo konkretna rješenja koja je pripremio Okolišni program Ujedinjenih naroda (UNEP), a koja su namijenjena pojedincima, tvrtkama, vladama, znanstvenoj zajednici i nevladinim organizacijama. Zajedničkim djelovanjem možemo pridonijeti stvaranju zdravijih i ugodnijih uvjeta za život na Zemlji.

Što mogu učiniti pojedinci?

Odaberite čišće oblike prijevoza

Odabirom održivijih oblika prijevoza – poput hodanja, vožnje bicikla, korištenja javnog ili zajedničkog prijevoza te električnih vozila – moguće je smanjiti emisije stakleničkih plinova i istovremeno ostvariti financijske uštede.

Smanjite potrošnju energije

Povećanje energetske učinkovitosti jedan je od najbržih i najučinkovitijih načina za smanjenje troškova i emisija. Primjerice, prelaskom na LED rasvjetu, korištenjem energetski učinkovitih kućanskih uređaja te sušenjem odjeće na zraku moguće je istovremeno smanjiti potrošnju energije i račune za kućanstvo.

Stvorite hladniji i ugodniji dom

Reflektirajući krovovi, sadnja zelenila, postavljanje sjenila i pasivni sustavi hlađenja mogu pomoći u snižavanju temperature u stambenim prostorima, prilagodbu posljedicama ekstremnih vrućina te smanjenju potrebe za klimatizacijom. Takve promjene doprinose zdravijem, otpornijem i pristupačnijem načinu života.

Ulažite u pametna rješenja

Kvalitetna toplinska izolacija smanjuje troškove grijanja i hlađenja, povećava udobnost stanovanja te smanjuje emisije stakleničkih plinova. Takva ulaganja povećavaju otpornost kućanstava na rast temperatura i promjene cijena energenata.

Birajte održivije namirnice

Konzumacija više biljnih namirnica, osobito onih lokalnog podrijetla, doprinosi zdravijem načinu života i smanjuje pritisak na prirodne resurse. Takav način prehrane može smanjiti emisije stakleničkih plinova, potrebu za velikim poljoprivrednim površinama i potrošnju vode.

Kupujte kvalitetnije i koristite proizvode dulje

Ponovna uporaba, popravak i odabir kvalitetnijih proizvoda produljuju njihov životni vijek, smanjuju količinu otpada i pridonose održivijoj potrošnji. Time se također smanjuje pritisak na prirodne resurse i emisije povezane s proizvodnjom i prijevozom robe.

Zaštitite prirodu koja vas okružuje

Pojedinci mogu pridonijeti očuvanju prirode svojim svakodnevnim odlukama, podržavanjem odgovornih organizacija i sudjelovanjem u javnim raspravama. Aktivno uključivanje građana potiče donošenje održivijih politika i ubrzava provedbu klimatskih rješenja.

Ponašanje u skladu s vremenskim prilikama

Važno je i unaprijed planirati te prilagoditi svakodnevne aktivnosti te se tako pripremiti za ekstremne vremenske događaje.

Uloga vlada

Vlade imaju ključnu ulogu u postavljanju ambicioznijih klimatskih ciljeva i stvaranju otpornijih gospodarstava s niskim emisijama ugljika. Njihove aktivnosti mogu uključivati:

• povećanje energetske učinkovitosti,
• razvoj održivog javnog prijevoza,
• izgradnju klimatski otporne infrastrukture,
• proširenje zelenih površina u gradovima,
• edukaciju zaposlenika i građana,
• ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti,
• smanjenje onečišćenja zraka, tla i voda,
• zaštitu prirodnih područja koja apsorbiraju stakleničke plinove, poput šuma, močvara i oceana,

• razvoj sustava ranog upozoravanja na ekstremne vremenske pojave,
• prilagodbu urbanog planiranja klimatskim rizicima,
• zaštitu od poplava i suša,
• povećanje dostupnosti zelenih površina,
• prilagodbu zdravstvenog ekstremnim vremenskim uvjetima.

Takve mjere doprinose stvaranju zdravijih zajednica i dugoročnoj otpornosti društva.

Uloga znanstvene zajednice

Znanstvena zajednica svojim istraživanjima može ubrzati razvoj inovacija, novih materijala i tehnologija te stvoriti nove gospodarske prilike. Znanstvena saznanja pomažu u boljem razumijevanju i procjeni klimatskih rizika, unapređenju klimatskih modela te razvoju scenarija budućih klimatskih promjena, istraživanju učinkovitih mjera prilagodbe te praćenju stanja bioraznolikosti.

Savjetovanje temeljeno na znanstvenim dokazima omogućuje zajednicama, vladama i poslovnom sektoru donošenje informiranih odluka, učinkovitije planiranje i smanjenje rizika povezanih s klimatskim promjenama.

Uloga nevladinih organizacija

Nevladine organizacije svojim znanjem, iskustvom i angažmanom mogu potaknuti građane na aktivno sudjelovanje u donošenju odluka, planiranju i provedbi klimatskih rješenja. Time doprinose jačanju otpornosti lokalnih zajednica i ubrzavanju društvenih promjena.

Posebno važnu ulogu imaju u prenošenju provjerenih i znanstveno utemeljenih informacija te podizanju svijesti o važnosti djelovanja u području klimatskih promjena edukacijom građana o klimatskim rizicima, uključivanjem lokalnih zajednica u planiranje prilagodbe te promicanju rješenja temeljenih na prirodi.

Klimatske promjene već danas utječu na naš svakodnevni život, no pravodobnom prilagodbom možemo smanjiti njihove negativne posljedice i izgraditi otpornije zajednice. Uspješna prilagodba zahtijeva suradnju pojedinaca, institucija, znanstvene zajednice, gospodarstva i organizacija civilnog društva. Zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti sigurniju, zdraviju i ugodniju budućnost za sve, javlja PP Vramsko jezero.

Saznajte više

https://www.worldenvironmentday.global/2026/latest/climate-solutions

Objava ZAJEDNIČKIM DJELOVANJEM Rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči Međunarodnog klimatskog summita COP29 u Azerbajdžanu koji dolazi gotovo čitavo desetljeće nakon prijelomnog sporazuma u Parizu 2015. godine, a prenosi ju POLITICO.

Uozbiljite napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili počnite pripremati sprovod Pariškog sporazuma, poruka je Ujedinjenih naroda uoči međunarodnog klimatskog summita.

Trenutačno planovi i politike vode do stope zagrijavanja koja se nezaustavljivo kreće među iznimno visokih i po planet opasnih vrijednosti. Planet bi tako mogao biti najmanje 2,6 stupnjeva, a najviše 3,1 stupanj topliji nego u razdoblju prije industrijske revolucije, stoji u najnovijem izvješću izašlom u četvrtak.

Pariški sporazum na intenzivnoj njezi

Podsjetimo da su klimatski znanstvenici na klimatskom summitu u Parizu 2015. ustanovili da je potrebno ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj iznad temperature prije industrijske revolucije.

No, zaostajemo za ovim ograničenjima toliko puno, da je vrlo vjerojatno prekoračenje tog limita, ali ne samo njega, nego i onog pesimističnog, od 2 stupnja Celzija, upozorava UN.

Intenzitet i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih prirodnih katastrofa raste sa svakim iporastom temperature. Na tri stupnja toplijem planetu, govore znanstvenici, društvo će se suočiti s točkom bez povratka koja bi dramatično izmjenila cjelokupnu klimu i podigla razine mora zbog otapanja ledenih kapa.

“Ukoliko države ne implementiraju politike kojima su se zobvezale pridržavati ograničenja, i ne počnu ih provoditi istog trena, Pariški sporazum će kroz nekoliko godine biti mrtvo slovo na papiru, a s dva stupnja višom globalnom temperaturom bit će na intenzivnoj njezi”, priopćio je to Inger Andersen, direktor UN-ovog sektora za okoliš.

Raskorak obećanog i realnosti

Ovogodišnji raskorak od zadanih vrijednosti naziva se “emissions gap”, a procjenjuje i analizira zjapeću rupu nastalu između neefikasnih nacionalnih politika usmjerenih ka pokušaju izbjegavanja klimatske katastrofe i onoga što države u realnosti rade.

Predstavit će se na ovogodišnjem klimatskom summitu u glavnom gradu Azejrbedžana na 29. klimatskom COP summitu.

Tamo se mnoge države suočavaju sa zadatcima koji podrazumijevaju uguravanjem borbe brotiv klimatske krize u nacionalne proračune. No, već se na idućem, onaj koji se održava u Brazilu desetljeće nakon prijelomnog Pariškog sporazuma, očekuje od vlada da prilože nove i svježe načine na koje planiraju održati vrijednosti zadane 2015. godine.

U svjetlu tih nalaza, Andersen zaziva “dramatično snažnije” planove, poznatije kao nacionalno određeni doprinosi (NDCs) što podrazumijeva više financiranje za mjere ograničavanja klimatskih promjena kao i odgovorno vodstvo od najvećih zagađivača.

Pogrešan smjer

Svijet je već sada 1,3 stupanj topliji, a količina ispuštenih stakleničkih plinova nastavlja rasti. Od 2022. njihovo emitiranje je poraslo za dodatnih 1,3 posto.

Kao rezultat toga, ograničiti zagrijavanje na relativno siguran limit određen pariškim ciljevima postalo je teže, zahtijevajući čak i dodatno pooštravanje godišnjih smanjenja emisija od 7,5 posto ili 4 posto do 2030. za ograničavanje zagrijavanja na (i dalje visokih) 1,5C odnosno 2C.

Uz politike koje su trenutno na snazi ​​diljem svijeta, svijet ide ka zagrijavanju od 3,1C do kraja stoljeća, kažu znanstvenici u izvješću. Mjere navedene u trenutačnim NDC-ovima, a koje nisu u potpunosti provedene, spustile bi to na između 2,6C i 2,8C.

Međutim, čak i najbolji scenarij od 2,6C predstavlja “katastrofalno” zagrijavanje s “oslabljujućim učincima na ljude, planet i gospodarstva“, upozorava UN.

Prema sva tri scenarija, globalne šanse da se zagrijavanje ograniči na 1,5 C su “gotovo ravne nuli”, pišu autori, što bi značilo globalne temperaturama “znatno iznad” te razine do 2050. i “šansom jedan prema tri da zagrijavanje već prijeđe dva stupnja.

Da bismo došli na put prema 1,5C, globalne bi emisije trebale pasti 42 posto do 2030. ili 28 posto za put do 2C – poruka je također uključena u prošlogodišnje izvješće, prikladno nazvano “Srušeni rekord”.

Novi NDC-ovi — koji bi trebali biti objavljeni u veljači 2025. — trebali bi uključivati ​​mjere i ciljeve do 2035, piše POLITICO.

Do tada bi globalne emisije trebale pasti za 57 posto za 1,5C i 37 posto za zadržavanje globalnog zatopljena na 2C, prema ovogodišnjem izvješću, nazvanom “Nema više vrućeg zraka … Molim vas!”

Tko financira klimatske mjere?

Andersen je rekao da će diljem svijeta mjere za smanjenje emisija zahtijevati “minimalno šesterostruko povećanje” ulaganja, “podržano reformom globalne financijske arhitekture i snažnom akcijom privatnog sektora”.

Zemlje u razvoju, isključujući Kinu, zahtijevaju ogroman porast ulaganja, kaže se u izvješću, budući da se “ove regije već bore s javnim zdravstvom, ljudskim kapitalom, hranom i energetskom sigurnošću, rastućim dugom i političkim napetostima, a sve je to pogoršano klimatskim promjenama”.

Hoće li trenutačni NDC-ovi ograničiti porast globalnih temperatura na 2,6C ili 2,8C ovisi o financiranju. Niža brojka bi se dosegla u okviru takozvanih uvjetnih NDC-ova, što znači planove koji su ostvarivi samo uz dodatna financijska ulaganja. Dvanaest posto svih NDC-ova potpuno je uvjetovano, prema izvješću, dok još 21 posto sadrži uvjetne elemente.

Kako financirati klimatske akcije u zemljama u razvoju dominirat će raspravama u Bakuu. Do kraja COP29 zemlje bi se trebale dogovoriti o novom dugoročnom financijskom cilju koji bi zamijenio trenutni cilj od 100 milijardi dolara godišnje, koji je dogovoren 2009., a postignut tek 2022.

Financiranje osiguravaju zemlje koje su 1990-ih klasificirane kao industrijalizirane. Ali s obzirom na goleme potrebe za financiranjem – neke zemlje u razvoju željele bi vidjeti rast ulaganja u godišnji cilj na više od 1 trilijun dolara – kao i dramatične promjene u komparativnom bogatstvu zemalja i emisijama od tada, bogate zemlje bi željele da ekonomije u usponu, poput Kine, udjele više.

G20 mora preuzeti vodstvo

Primjer: Izvješće UN-a pokazuje da se Peking izjednačio s Europskom unijom u smislu povijesne odgovornosti — i Europska unija i Kina odgovorne su za 12 posto ukupnog ugljičnog dioksida emitiranog između 1850. i 2022. (Sjedinjene Države ostaju daleko ispred obje zemlje, čineći 20 posto ukupnih emisija kroz povijest.)

Općenito, G20 — koji se sastoji od industrijaliziranih zemalja poput EU-a i SAD-a, kao i Brazila, Kine, Indije, Indonezije i Saudijske Arabije — bili su odgovorni za 77 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2023. godini.

Za razliku od toga, svih 55 zemalja Afričke unije činilo je samo 6 posto.

ŠEst najvećih zagađivača: 60 posto emisija

“Članice G20 s najvećim emisijama” morat će dramatično povećati djelovanje i ambicije sada i u novim obećanjima”, piše UN.

Uostalom, dok je cijeli G20 činio 77 posto prošlogodišnjih globalnih emisija, šest najvećih zagađivača među njima bili su odgovorni za više od 60 posto. U izvješću UN-a nema imena, ali autori se pozivaju na Kinu (30 posto), Sjedinjene Države (11 posto), Indiju (8 posto), EU (6 posto), Rusiju (5 posto) i Brazil (2 posto).

EU na dobrom putu?

Napredak među G20 je neujednačen: emisije u Kini porasle su 5,2 posto u 2023., dok su u EU-u pale za 7,5 posto; i dok je Kina mnogo naseljenija, njezine emisije po glavi stanovnika 2023. bile su 11 tona u odnosu na 7,3 tone u EU-u.

Emisije u SAD-u pale su za 1,4 posto, ali američke emisije po stanovniku ostaju druge po veličini s ogromnih 18 tona, što je odmah iza ruskih 19 tona. Indijske emisije su samo 2,9 tona po stanovniku, iako su i njezine ukupne emisije 2023. porasle za 6 posto.

I dok se za EU, primjerice, procjenjuje da je na putu da postigne svoje klimatske ciljeve, mnoge druge zemlje G20 nisu, piše N1.

Objava ALARMANTNO UPOZORENJE Svijet je na putu ka katastrofalnom zagrijavanju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Klimatske promjene se ne događaju, ljudsko djelovanje ne dovodi do njih, a ako se i događaju njihov utjecaj nije štetan na život na Zemlji. Javne politike suzbijanje klimatskih promjena su nepotrebne, čiste energije donose više štete nego koristi, fosilna goriva su dobra i sigurna za društvo, kao i nuklearna energija. Pritom, znanost o klimi je nepouzdana, a znanstvenici su korumpirani i pristrani, krivotvore podatke i putem klimatskih promjena žele kontrolirati svijet…

Ovako izgleda svijet jednom manjem, ali glasnom dijelu populacije, koji je prostor za iznošenje svojih stavova dobio razvojem društvenih mreža, a posebice od pandemije COVID-a naovamo. Kako bi se borili protiv očiglednih neistina koje su počele hvatati korijenje u javnom prostoru, članovi udruge za informiranje javnosti Faktograf putem svog portala, ali i drugih kanala kao što je u travnju pokrenuta web stranica Klimatski portal, provode fact-checking, odnosno provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.

U sklopu projekta „Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr“, posvećenog širenju provjerenih informacija o klimatskim promjenama te suzbijanju klimatskih dezinformacija, danas je u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a u suradnji s Faktografom, održan znanstveno-stručni skup „Činjenice o klimatskoj krizi – istraživanje, komunikacija i rješenja“. Na skupu su predstavljeni rezultati medijskog i anketnog istraživanja koji pružaju sliku o prisutnosti i karakteristikama klimatskih dezinformacija u hrvatskom društvu.

– Drago mi je što se okupilo puno mladih koji su se spremni angažirati u području klimatskih promjena, što daje nadu u budućnost, ali i našeg sveučilišta, koje je uključeno u europsku alijansu EU-CONEXUS, u kojoj razmatra različite modele klimatske održivosti obalnih područja i održivog djelovanja. Vjerujem da je ovaj skup samo prvi korak u istraživanju problematike te ćemo rezultate ostvarene unutar projekta, zajedno s drugim istraživanjima, moći razmatrati na nekoj sljedećoj konferenciji, rekao je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

Cilj skupa bio je okupiti stručnjake iz različitih područja, donosioce odluka, predstavnike medija, aktiviste, studente i zainteresirane građane kako bi raspravljali o temama vezanim uz klimatske promjene, komunikaciju znanstvenih spoznaja i prisustvo klimatskih dezinformacija u javnom diskursu. Poseban naglasak postavljen je na interdisciplinarni pristup te pronalaženje i razmatranje mogućih rješenja za izazove klimatske krize…

Istraživanja o klimatskim dezinformacijama u Hrvatskoj i svijetu predstavili su voditeljica projekta Tajana Broz, asistentica na Odjelu za sociologiju Sara Čović i vanjski suradnik Ivan Puzek…

Od 2018. do 2023. Faktograf je objavio 90 članaka o dezinformacija vezanima s klimatskim promjenama. Tijekom pandemije fokus je bio na COVID-u, kojega su doduše neki povezivali s navodnim klimatskim lockdownom, nakon čega se opet u fokus vraća klima.

– Ipak, neki narativi gube pobornike, pa je tako onaj da klimatske promjene ne postoje pao s 48 posto ispitanika u 2018. na 14 posto u 2023. godini. Sad je gotovo nemoguće tvrditi da se ništa ne događa, fokus ide na to da se prokaže javne politike kao nepotrebne te klimatsku znanost kao nepouzdanu. Do promjene naravno dolazi jer su učinci globalnog zatopljenja i klimatskih promjena sve vidljiviji te je postalo nemoguće tvrditi da ih nema, istaknula je Broz.

Unatoč tome, u grupi od 10 do 20 posto ispitanika i dalje su prisutna uvjerenja kako CO2 nema veze s promjenom klime, kako se manipulira vremenom, iz aviona rade chemtrailsi…

Dugogodišnji ratni reporter Boštjan Videmšek održao je plenarno izlaganje o pozitivnim praksama u području suzbijanja klimatskih promjena koje je uočio na svojim putovanjima, a koje je dokumentirao u knjizi „Plan B: Pioniri borbe s klimatskom krizom i budućnost mobilnosti“, te o ulozi novinara u komunikaciji klimatskih rješenja. Program je zaključen panel-diskusijom „Interdisciplinarni pristup klimatskoj krizi“ na kojoj su sudjelovali znanstvenici, stručnjaci, novinari i predstavnici organizacija civilnog društva.

Objava HRVATSKO DRUŠTVO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Nismo imuni na prisutnost klimatskih i drugih dezinformacija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 26. do 29. rujna na Sveučilištu u Zadru održat će se V. znanstveno-stručni skup na temu Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora.

Otvaranje skupa predviđeno je u petak, 27. rujna u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, s početkom u 9:30 sati.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, udruga Morski obrazovni centar Pula, Aquarium Pula i Institut Ruđer Bošković nastavljaju s organizacijom skupa na temu klimatskih promjena i očuvanja morskih ekosustava Jadranskog mora, pa će se tako od 26. do 29. rujna u Zadru održati V. znanstveno-stručni skup na temu Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora. Skup se održava u svrhu osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj ‪2021. – 2030. (Oceansko desetljeće).

Na Skupu će biti razmatrani negativni utjecaji – od djelatnosti čovjeka do klimatskih promjena – na ekosustav Jadranskog mora te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih ekosustava.

Naglasak Skupa je na znanstveno-istraživačkom, edukacijskom, socioekonomskom i humanističkom pristupu razmatranju prilagodbi, mjera i dobrih praksi u rješavanju problema izazvanih klimatskim promjenama, naročito s aspekta zaštite i očuvanja morskih ekosustava. Želja je motivirati sudionike za razmjenu ideja, znanja i iskustava s mogućnošću suradnje na postojećim projektima i iniciranjem novih multi- i interdisciplinarnih projekata te prosljeđivanju znanja široj društvenoj zajednici, posebno tijelima upravljanja na lokalnoj i državnoj razini.

Jasno definirani zaključci Skupa o važnosti ove teme bit će predstavljeni široj javnosti putem medija i brošura, a s ciljem podizanja svijesti o potrebi provedbe plavog i održivog razvoja.

Objava ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema podacima službe za klimatske promjene Copernicus, ponedjeljak 22. srpnja bio je najtopliji dan u novijoj povijesti i tog je dana prosječna temperatura na Zemlji bila 17.15 Celzijevih stupnjeva, piše Index.hr.

Klimatske promjene postaju sve ozbiljnije te utječu na sve, pa tako i na morsku hranu. Zbog sve viših temperatura na Zemlji ona bi mogla postati opasna za konzumaciju, i to zbog bakterija.

Naime, Europska agencija za sigurnost hrane u svom je novom izvješću navela da bi zbog klimatskih promjena količina Vibrio bakterija u plodovima mora mogla porasti, posebno u vodama niskog saliniteta ili u dijelovima gdje se rijeke ulijevaju u more, kako u Europi tako i na globalnoj razini.

O kakvoj je bakteriji riječ?

Vibrio ili V. vulnificus vrsta je bakterije koja može ući u ljudsko tijelo nakon konzumacije sirovih ili nedovoljno termički obrađenih školjki ili kroz otvorenu ranu na tijelu. Kada uđu u tijelo, ove bakterije mogu dovesti do sepse ili velikih mjehura koji se šire po tijelu i uništavaju tkivo.

Prošle se godine nekoliko osoba u Connecticutu, New Yorku i Sjevernoj Karolini zarazilo vibriozom, nakon rekordnih toplinskih valova u srpnju.

Osim SAD-a, najranjivije zone u Europi su Baltičko more, prijelazne vode Baltičkog i Sjevernog mora i Crno more. Ipak, nije problem samo u klimatskim promjenama i bakterijama.

Problem i u stakloplastici

Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Brightonu i Sveučilišta u Portsmouthu otkrilo je čestice stakloplastike u kamenicama i dagnjama prikupljenima u luci Chichester na južnoj obali Engleske. Te su kamenice i dagnje ulovljene u blizini brodogradilišta, a nakon analize utvrđeno je da kamenice imaju do 11.220 čestica stakloplastike po kilogramu, a dagnje 2740 čestica po kilogramu.

Količina stakloplastike pronađena u kamenicama i dagnjama bila je najveća tijekom zimskih mjeseci, kada su se brojni brodovi popravljali u obližnjem brodogradilištu. Stakloplastika se koristi u konstrukciji, popravku i održavanju čamaca i brodova, a osim što čestice stakloplastike štete školjkama, one utječu i na ljudsko zdravlje, pokazalo je drugo istraživanje.

Objava Plodovi mora postaju sve rizičniji za konzumaciju zbog klimatskih promjena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Klimatske promjene uzrokuju produljenje dana, a masovno otapanje polarnog leda preoblikuje Zemlju, pokazale su najnovije analize, piše Index.hr. “Ovaj fenomen je dokaz koliko djelovanje čovječanstva transformira Zemlju”, rekli su znanstvenici, prenosi Guardian.

Trenutno klimatske promjene utječu na produljenja dana za milisekundu u stoljeću, ali to je dovoljno da potencijalno poremeti internetski promet, financijske transakcije i GPS navigaciju, kažu znanstvenici.

“Topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča zbog globalnog zagrijavanja redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske oceane, što dovodi do više vode u morima bliže ekvatoru. To čini Zemlju spljoštenijom, usporava njezinu rotaciju i produljuje trajanje dana”, kažu znanstvenici.

“Možemo vidjeti utjecaj ljudi na cijeli Zemljin sustav, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već fundamentalno. Mijenja se način na koji se Zemlja kreće u svemiru i rotira”, rekao je profesor Benedikt Soja, jedan od autora studije. “Ovi su se procesi prethodno odvijali milijardama godina, a sada se događaju u razdoblju od svega 100 do 200 godina. To je zapanjujuće”, dodao je.

Ubrzano produljenje trajanja dana

Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, točno vrijeme u danu – jedna rotacija Zemlje – varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih čimbenika, kao što je polagani oporavak Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu.

“Svi podatkovni centri koji pokreću internet, komunikacije i financijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice”, objašnjava Soja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je promatranja i računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na duljinu dana.

Stopa usporavanja varirala je između 0.3 i 1 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. Ali od 2000., kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se ubrzala na 1.3 ms/cy. “Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko tisuća godina”, rekli su istraživači.

“Predviđa se da će ostati približno na razini od  ms/cy sljedećih nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova ozbiljno ograniče. Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja povećat će se na 2.6 ms/cy do 2100”, dodaju znanstvenici.

Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: “Ova je studija veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika ima izravan utjecaj na duljinu dana, zbog čega se naši dani produljuju.

To će imati kritične implikacije ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju modernim životima”.

Objava Znanstvenici: Klimatske promjene produljuju dane, ovo se nije dogodilo tisućljećima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je da su zelena tranzicija i dekarbonizacija među tri temeljna prioriteta EU te se oni nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje. ”Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora”, naglasio je Bačić.

Osim drvoreda, na pogodnim lokacijama zasadit će se i zelene živice, ozeleniti nadstrešnice na stajalištima javnog prijevoza, tržnici i parkiralištu kod zgrade Općine, a također, postavit će se i javne slavine s pitkom vodom te će veći dio drvoreda biti pokriven pametnim sustavom navodnjavanja.

Objava Općini Stankovci odobreno 157.461,25 eura za više eko-projekata! Evo što će se i gdje raditi… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će 79 projekata vrijednih 17 milijuna eura kojima je cilj poboljšati klimatsku otpornost naših lokalnih sredina.

Ugovore za njihovu realizaciju 31. svibnja 2024. su predstavnicima županija, gradova i općina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici svečano uručili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen. Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sufinanciranje Fonda do 350 tisuća eura po pojedinom projektu moglo se dobiti i za ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama.

Potpredsjednik Vlade istaknuo je da su zelena tranzicija i dekarbonizacija među tri temeljna prioriteta EU te se oni nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje. ”Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora”, naglasio je Bačić.

Podsjetio je i da je Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo nekoliko programa kojima će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, s rokovima provedbe do 2030. godine. „Sve ovo tvori temelj za promišljanje drugačijeg urbanizma koji pridonosi smanjenju rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene, a usmjereno je ispunjenju ambicioznih planova postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine”, zaključio je Branko Bačić.

I ministrica Vučković je istaknula kako su rizici od klimatskih promjena u porastu te je i Hrvatska sve više pogođena ekstremnim vremenskim nepogodama. Zato je potrebno snažno djelovati na jačanju otpornosti na klimatske promjene u svrhu smanjenja šteta po okoliš, društvo i gospodarstvo. „Upravo je cilj ovoga Programa kojeg Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi već treću godinu za redom, pod sloganom „Zelena strana ulice“, povećati otpornost lokalne i regionalne zajednice prema klimatskim promjenama, odnosno smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena te posljedično pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske. Dokaz tome su i današnjih 79 uručenih ugovora predstavnicima županija, gradova i općina vrijedni 17 milijuna eura, u okviru kojih će se provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina“, izjavila je ministrica Vučković.

Direktor Fonda Luka Balen istaknuo je kako su već prijašnjih godina sufinancirali 122 ovakva projekata te će ovih 79 novih zasigurno dati doprinos održivosti ekosustava u kojima i formiranje novih zelenih površina igra važnu ulogu. Naglasio je i važnost edukacije o klimatskim promjenama.

„Iako se često čini da kao pojedinci ne možemo bitno utjecati na globalnu klimatsku situaciju, svatko od nas može i mora dati svoj osobni doprinos te svakodnevnim ponašanjem i promjenom navika napraviti korak ka održivijoj budućnosti na, kako simbolično kaže naziv našeg programa – zelenoj strani ulice“, rekao je direktor Fonda. Gradu Biogradu na Moru za Program klimatske otpornosti dodijeljeno je 215.000 eura.

Objava Biogradu na Moru za Program klimatske otpornosti -215 tisuća eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Iako ljudi iz hladnijih krajeva teže za odmorom pod palmama, sada takva područja postaju sve opasnija.

Vrijeme je jedan od ključnih čimbenika u turizmu. U Europi i Sjevernoj Americi, ljudi iz sjevernih zemalja imaju tendenciju putovati južne regije.

Kada Australci odlaze u inozemstvo, često biraju mediteranska ljeta. Tijekom posljednjeg desetljeća toplija ljeta nisu bila problem, ali ova će godina vjerojatno potaknuti promjene. To se vidi i u sve većoj popularnosti odabira lipnja i rujna za odlazak na odmor u toplije krajeve, prenosi The Conversation.

Požari koji haraju grčkim otocima Rodos i Krf pokazuju da omiljena odredišta za odmor više nisu sigurna. Turisti poput Skandinavaca, Britanca i Rusa su desetljećima dolazili na Sredozemlje tražeći toplije vrijeme. No ove su godine intenzivni toplinski valovi odnijeli stotine života samo u Španjolskoj, glavne turističke atrakcije poput Akropole u Ateni su zatvorene.

Klimatske promjene postavljaju ogromne izazove i na druge načine. Pacifičke atolske nacije poput Kiribatija ili Tuvalua voljele bi privući više turista, ali problem je voda. U tom području postaje sve teže nabaviti dovoljno vode za lokalno stanovništvo, a kamo li još za potrebe turista. Trebat će pažljivo planirati kako bi se osiguralo da turizam ne premaši lokalne nosive kapacitete.

Znači li ovo kraj masovnog turizma? Ne u potpunosti. No to će svakako ubrzati trend u zemljama poput Španjolske koji se udaljavaju od masovnog turizma ili “pretjeranog turizma”. U popularnim turističkim odredištima kao što su španjolski Balearski otoci, lokalno stanovništvo se sve više protivi prekomjernom turizmu u korist specijaliziranog turizma s manjim brojem turista tijekom godine.

Prilagodba prema planinskom turizmu se primjećuje u brojnim zemljama. U Italiji, na primjer, domaći planinski turizam je već godinama u porastu. Kina također ulaže u planinska odmarališta i cilj joj je ponuditi hladnije alternative odmora kao što je sjeverna kineska pokrajina Jilin. Neke planinske zemlje vjerojatno neće iskoristiti priliku jer ne žele privući više turista, poput Norveške koja razmišlja o uvođenju turističkog poreza, prenosi N1. 

Objava Klimatske promjene mijenjaju masovni turizam – fokus sve više na planine pojavila se prvi puta na Antena Zadar.