Mladen Ninčević, kandidat za gradonačelnika Zadra, održao je prvi u nizu planiranih sastanaka s građanima, a tema ovog susreta bila je rješavanje ključnih problema grada – parkinga i zelenih površina. Na sastanku su predstavljena konkretna rješenja koja bi mogla unaprijediti svakodnevni život Zadrana, a Ninčević je objasnio kako je moguće modernizirati grad bez velikog opterećenja za gradski proračun.

Rješenja za parkiranje

Mladen Ninčević osvrnuo se na problem parkiranja u Zadru, naglašavajući kako je grad u posljednjim desetljećima doživio brz razvoj, što je dovelo do povećanja broja automobila.

– Prije 50 godina, kad su se gradile zgrade, naravno da nije bilo planirano da će biti tako puno automobila. Međutim, kako je grad napredovao, tako je i potreba za parkirnim mjestima postala sve veća, rekao je Ninčević, objašnjavajući da grad ima ograničena sredstva za ulaganje u infrastrukturu.

– Razmišljali smo o tom problemu s obzirom da grad ima ograničena sredstva, bilo je najlogičnije da pronađemo način koji ne uzima gradska sredstva. Jedan dio koncepta je taj da mi sudjelujemo zajedno s vlasnicima stanova, koncept koji bi mogao zaživiti je taj da ljudi kupe svoje parkirno mjesto u dijelu gdje žive. Mi smo izračunali okvirno koliko bi to koštalo – 7-8 tisuća eura, čak sam se potrudio pa sam razgovarao s bankom da vidim bi li ona to financirala i uglavnom su bankari bili spremni to financirati na 10-tak godina. Tako da bi to parkirno mjesto koštalo mjesečno 70-80 eura i za deset godina ono postaje vaše, samim time vaš stan vrijedi puno više, ako ga ikad mislite prodati. Znači, time bi riješili taj problem kad dođemo kući nakon posla i vrtimo se oko zgrade jedno deset krugova jer ne znamo gdje ćemo s autom i za jedan relativno primjeren novac, dodao je Mladen Ninčević, objašnjavajući svoju ideju za rješenje problema gradskog parkiranja.

Pitanje iz publike

Jedan od građana postavio je pitanje o tome što će se učiniti za one koji ne mogu priuštiti kupovinu parkirnog mjesta, s obzirom na druge im opterećujuće i nemale financijske obveze poput stambenih kredita:

– Nemaju svi ljudi za parking, čisto sumnjam da imaju baš svi odvojit 70 eura za zakup parkinga, imaju kredite i sl. Hoće li to grad njima pomoći isfinancirati?

Ninčević je odgovorio kako Grad raspolaže ograničenim proračunom, ali da će se sredstva za takve subvencije pažljivo planirati.

– Treba vidjeti koliko je moguće iz tih sredstava pripomoći, jer ako daješ jednom, moraš dati svima. Znači, ja nisam za to da dam jednom, a drugom ne. I ja mislim da je zato taj dio bolje riješavat s bankama pa tražiti 20 godina kredit, a ne 10, pa umjesto da bude 70, bude 35 eura mjesečno. Jer da vi imate na svom terenu kuću i da vam fali garaža, morali bi je vi napraviti, ne bi vam je ja subvencionirao. I koliko san ja skužia, ljudi nisu protiv toga, mislim da im je puno veći problem da nemaju parking nego da nešto plate, rekao je Ninčević.

Podzemne etaže i zelene površine

Osim rješenja za parkirna mjesta, Ninčević je predstavio i ideje za izgradnju podzemnih garaža, što bi omogućilo oslobađanje površinskih prostora za zelene površine i sadržaje za djecu.

– Mi smo radili jednu kratku analizu gdje bi mogli graditi podzemne etaže. Pozitivna strana toga je da bi svi automobili bili u podzemnoj etaži, a onaj dio iznad bi ostavili i ozelenili i napravili nekakve sadržaje za djecu, znači da kad izađete iz svog stana da vam sve bude zeleno, da automobila apsolutno nema vani. To je isto i da možemo pustit djecu vani da se igraju i ne moramo strahovat da će ih zgazit neki automobil. Tako je bar u uređenom svijetu, nisam ja ovo izmislio, nije ovo topla voda, objasnio je Mladen Ninčević, govoreći o svom planu ‘zelenih’ garaža.

Ovaj sastanak bio je samo početak njegovih susreta s građanima, a kako je najavio, tijekom kampanje planira detaljno predstaviti sve aspekte svog programa, koji uključuje osam ključnih točaka za unapređenje života u Zadru. Građani su pozvani da aktivno sudjeluju u dijalogu i doprinesu oblikovanju budućnosti njihova grada.

Objava NINČEVIĆ PONUDIO RJEŠENJA Kandidat za gradonačelnika Zadra predstavio ideju za izgradnju ‘zelenih’ podzemnih garaža pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na kraju studenog u Hrvatskoj su bili blokirani računi 200.97 tisuća hrvatskih građana, s ukupnom glavnicom duga od 2.89 milijardi eura, kao i 13.1 tisuća poslovnih subjekata čija je glavnica duga iznosila 686.4 milijuna eura, podaci su Financijske agencije (Fina) objavljeni danas.

Na kraju studenog u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 200.969 potrošača, što je za 0.7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a 6.4 posto manje nego prije godinu dana. Glavnica njihova duga iznosila je 2.89 milijardi eura, što je za 0.4 posto više u odnosu na listopad te 5,5 posto više u odnosu na studeni 2023. godine.

Kada se glavnici od 2.89 milijardi eura pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 1.07 milijardi eura, ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem studenog iznosio 3.96 milijardi eura.

Dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima iznosio je 650 milijuna eura (bez kamata), a prema svim financijskim institucijama dug je iznosio 740 milijuna eura, navode iz Fine.

13.067 poslovnih subjekata

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem studenog u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 13.067 poslovnih subjekata, što je za 209 poslovnih subjekata ili 1.6 posto više u odnosu na listopad i 1431 poslovni subjekt ili 9.9 posto manje u odnosu na studeni lani.

Objava ISTRAŽIVANJE POKAZALO U blokadi je 201.000 građana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, a omogućeno je ulaganje u trezorce ročnosti od 91 dana, pri čemu je ciljani nominalni iznos ukupnog izdanja 250 milijuna eura.

I ovaj put će postojati dva kanala upisa – putem 170 poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Datum izdanja trezorskih zapisa je 19. rujna, datum dospijeća 19. prosinca, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, a godišnji prinos za “trezorce” ročnosti tri mjeseca je 3,55 posto, izvijestio je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije.

Prinos manji nego u lipnju

Prinos na “trezorce” je tako manji nego u lipnju ove godine, kada je na tromjesečne trezorce iznosio 3,75 posto. Kao što je već poznato, “trezorci” se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 991,23 eura.

Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu moći zaraditi 8,77 eura. Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 16. rujna do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.

U oko godinu i pol dana ovo će tako biti već šesto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga četvrto trezorskih zapisa, koje su građani mogli upisati i lanjskog studenog, u veljači 2024., kao i u razdoblju od 27. svibnja do 3. lipnja ove godine, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 31 tisuće građana za trezorske zapise uplatilo 828 milijuna eura, prenosi Index.hr.

Objava KREĆE NOVI KRUG UPISA Trezorskih zapisa, zarada manja nego zadnji put pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Građanima čije prijave udovoljavaju uvjetima javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo je na kućnu adresu slati prve ugovore o sufinanciranju, izvijestili su u petak, piše N1.

Kako se navodi u priopćenju, završena je opća administrativna provjera zahtjeva koji su zaprimljeni na javni poziv, a za koje je u ovoj godini osiguran rekordan budžet od čak 120 milijuna eura.

Slijedi daljnji nastavak obrade 11.926 zaprimljenih zahtjeva koji s obzirom na traženu dokumentaciju, sadrže preko 120 tisuća dokumenata koji se provjeravaju redom zaprimanja.

“Tako će građani čije prijave udovoljavaju uvjetima javnog poziva nastaviti dobivati ugovore o sufinanciranju u kojima će biti naznačeni i iznosi koji su im odobreni za projekt energetske obnove”, kažu u Fondu.

Maksimalna sredstva po pojedinačnom zahtjevu mogu iznositi i do 62.120 eura.

Građani čiji zahtjevi neće biti prihvaćeni zaprimit će obavijest o neprihvatljivosti prijave s konkretnim razlozima zbog kojih projekt nije bio prihvatljiv za sufinanciranje.

Kako se zahtjevi rješavaju, građani povratnu informaciju o statusu svog predmeta mogu vidjeti i online, kroz sustav e-prijave na efzoeu.gov.hr.

Radi velikog broja zaprimljenih zahtjeva u Fondu kažu kako su unutarnjom preraspodjelom pojačali i administrativne kapacitete sve s ciljem da se predmeti riješe u najkraćem mogućem roku.

Ističu kako će za sufinanciranje biti prihvatljivi svi troškovi nastali od 29. prosinca 2023. godine do 31. prosinca 2026. godine, što korisnicima daje dovoljno vremena da angažiraju izvođače i završe radove.

Podsjećaju kako je osim poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, Fond krajem prošle i u ovoj godini objavio i druge javne pozive, poput poticanje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, sufinanciranja energetski učinkovitih vozila te natječaj za poticanja razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga (tzv. smart city). U opticaju im je, kažu, uz obiteljske kuće, još 15-ak tisuća različitih projekata, a svi oni imaju za cilj ubrzati zelenu energetsku tranziciju i ojačati građane, ali i lokalne sredine da u energetskom smislu budu neovisni i samoodrživi.

Objava Na adrese građana stigli prvi ugovori za energetsku obnovu kuća pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Istraživanje stavova opće populacije o transrodnim osobama pokazalo je značajnu razinu prihvaćanja tih osoba kod hrvatskih građana, izvijestila je Udruga za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba kolekTIRV predstavljajući kampanju “Ja sam kao ti”, prenose agencije.

Cilj kampanje je informirati i osvijestiti javnosti o izazovima s kojima se transrodne osobe susreću u društvu, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.

Tom su prigodom predstavljeni i rezultati prvog istraživanja mišljenja opće populacije o transrodnim osobama koje je provela agencija Ipsos, a koji su pokazali značajnu razinu prihvaćanja transrodnih osoba kod građanki i građana Hrvatske.

Njih 80 posto izražava pozitivan ili neutralan stav. Gotovo 40 post građana u potpunosti prihvaća transrodnost, smatra ju prirodnom pojavom, jednim od mogućih osjećaja rodne pripadnosti, a samo 11 posto misli da je to bolest koju ne treba prihvaćati i treba ju liječiti.

Više od polovice ispitanika smatra da transrodne osobe trebaju imati pravo odabira spola u osobnim dokumentima, pravo na korištenje toaleta spola u kojem se osoba izjašnjava te zapošljavanja na poslovima koji uključuju direktan rad s djecom.

Istraživanje je pokazalo kako i 40 posto ispitanika podržava pravo na posvajanje djece, a 35 posto operaciju na račun javnog zdravstva.

“Kampanja „Ja sam kao ti“ poziv je na podršku transrodnim osobama u ostvarivanju njihovih prava, s ciljem stvaranja inkluzivnog društva koje uvažava sve različitosti. U sklopu kampanje provedeno je spomenuto istraživanje za koje je bitno naglasiti da nam je dalo puno pozitivnije rezultate nego što smo očekivali”, izjavio je izvršni koordinator udruge kolekTIRV Espi Tomičić.

Naglasio je kako im rezultati istraživanja potpuno daju za pravo da transfobnim i homofobnim aktivistima poručiti kako im nije mjesto u tijelima i institucijama koje odlučuju o pravima transrodnih osoba.

Diana Avdić, izvršna koordinatorica udruge kolekTIRV predstavila je zagovaračke ciljeve same kampanje koji su uz sustavnu i kontinuiranu edukacija zdravstvenog sustava, i promjene u troškovima zdravstvene skrbi transrodnih osoba, te brža i jednostavnija procedura pravne promjene oznake spola u dokumentima.

Avdić ističe kako je jedan od glavnih izazova s kojima se susreću transrodne osobe diskriminacija u zdravstvenoj skrbi, istaknuvši kako HZZO nekim transrodnim osobama odbija pokriti dio troškove osnovne zdravstvene skrbi.

„Želim jasno naglasiti da pravo na zdravstvenu skrb transrodnih osoba nije i ne može biti ideološko, već isključivo i jedino znanstveno, odnosno medicinsko pitanje – ali i pitanje ravnopravnosti. Obratit ćemo se svim saborskim zastupnicima, a želimo dijalog s Ministarstvom zdravstva, ministrom Vilijem Berošom te s HZZO-om“, zaključila je Avdić.

Objava “Ja sam kao ti”: Što građani misle o transrodnim osobama? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U ponedjeljak, 19. veljače kreće novi krug upisa trezorskih zapisa koji traje do 26. veljače, a namijenjen je fizičkim osobama. Pravo upisa imaju punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u RH.

Postoje 2 emisije upisa trezorskih zapisa:

– dospijeće 91 dan, godišnji prinos 3,75 %, minimalni iznos ulaganja 990,74 €

– dospijeće 364 dana, godišnji prinos 3,65 %, minimalni iznos ulaganja 964,88 €

Po dospijeću će građani dobiti 1.000 €.

Zainteresirani građani će upis moći izvršiti i putem digitalne platforme E – RIZNICA, uz poslovnice Fine.

Više informacija na https://rb.gy/m5hts1

Objava Kreće novi krug upisa trezorskih zapisa, upis moguć i preko platforme e-riznica pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Iz policije upozoravaju građane da ne nasjedaju na prijevare putem društvenih mreža, a pogotovo da ne dijele svoje osobne podatke i podatke o platnim karticama nepoznatim osobama i neovlaštenim trgovinama.

– Naime, jučer je policija zaprimila dojavu od oštećenog 30-godišnjaka kako ga je preko mobitela kontaktirala nepoznata osoba koja ga je dovela u zabludu lažno mu predstavljajući činjenicu da se protiv njega, od strane institucija provodi istraživanje zbog protupravnih radnji, nakon čega je oštećenog navela da na svoj mobilni uređaj instalira dvije aplikacije, što je on i učinio, a na koji način je omogućio nepoznatom počinitelju udaljen pristup na njegov mobilni uređaj, a potom je oštećenog navela da putem Internet bankarstva uplati određeni novčani iznos na aplikaciju, što je on i učinio. Nakon što je posumnjao da su ga nepoznate osobe prevarile s ciljem stjecanja nepripadne materijalne koristi na njegovu štetu, događaj je prijavio policiji te je u tijeku kriminalističko istraživanje u cilj utvrđivanja identiteta počinitelja kaznenog djela, navodi se u policijskom priopćenju.

Policijska uprava zadarska je u proteklom periodu zaprimila nekoliko prijava građana koji su zaprimali ovakve ili slične pozive te ovim putem ponovo savjetuje građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve kaznenih djela.

Podatke o bankovnim karticama, PIN broju i CVV broju, kao i svoje osobne podatke, građani ne bi trebali ustupati nepoznatim osobama. Dovoljno je dostaviti broj bankovnog računa (IBAN) da bi Vam netko uplatio novac, ne trebate dostavljati druge podatke, podsjećaju iz policije.

Također, nacionalni CERT zamijetio je nove pokušaje prijevare u kojima prevaranti putem telefonskog poziva uvjeravaju građane da im je osobna iskaznica korištena u kriminalnim radnjama. Prilikom dolaznog poziva prikazuje se hrvatski broj, a osobe komuniciraju na engleskom jeziku. Građani javljaju kako su zaprimili pozive koji započinju automatiziranom porukom „your ID has been used in criminal activity and there is active arrest warrant, press 1 to talk to an agent.“ Prevaranti građane uvjeravaju da im je kompromitirana ili istekla osoba iskaznica te ih usmjeravaju na javljanje jednom od „operatera/agenata”. Nakon što se pritisne broj 1, javlja se osoba koja se na engleskom jeziku predstavlja kao zaposlenik hrvatske policije. Ovakav tip prevare se koristi za krađu osobnih podataka, a potencijalno i krađu financijskih sredstava.

Savjeti za građane:

– Hrvatska policija s Vama neće započeti razgovor automatiziranom porukom
na engleskom jeziku.
– Prekinite komunikaciju čim prepoznate prijevaru.
– NE dijelite osobne podatke s nepoznatim osobama.
– NE fotografirajte osobne dokumente i ne šaljite ih nepoznatim osobama.
– NE uplaćujte novac nepoznatim osobama za sumnjive usluge ili ucjene.
– Prijavite pokušaj prijevare i podijelite informaciju s drugima kako oni ne bi
postali žrtve.

Dodatne savjete te podatak gdje prijaviti kazneno djelo pronađite na  WebHeroj .

Objava Zadarska policija poslala važno upozorenje: ako primite ovakav poziv, pripazite jer je riječ o prijevari! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na kraju prosinca 2023. u Hrvatskoj su bili blokirani računi 210,8 tisuća građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,71 milijardu eura, kao i 13,8 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 578,1 milijun eura, podaci su Financijske agencije (Fina).

Na kraju prosinca lani zbog neizvršenih osnova za plaćanje u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentiran je 210.781 potrošač, što je za 1,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 7,8 posto manje nego prije godinu dana, prenose agencije.

Glavnica njihova duga iznosila je 2,71 milijardu eura, što je za jedan posto manje u odnosu na studeni 2023., ali i 13,1 posto više u odnosu na prosinac 2022. godine. Kada se glavnici od 2,71 milijardu eura pridoda i dug po osnovi kamata u visini od 958,65 milijuna eura,  ukupan je dug građana s blokiranim računima krajem listopada iznosio 3,7 milijardi eura.

Najveći dio duga, u iznosu od 0,66 milijardi eura (bez kamata), odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 0,76 milijardi eura.

Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem prosinca 2023., u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 13.846 poslovnih subjekata, što je za 652 poslovna subjekta ili 4,5 posto manje u odnosu na studeni 2023. i 391 poslovni subjekt ili 2,7 posto manje u odnosu na prosinac 2022. godine.

Glavnica njihova duga iznosila je 578,1 milijun eura, što je za 25,3 milijuna eura (4,2 posto) manje nego u studenom, a 66,5 milijuna eura (13 posto) više nego u prosincu 2022. godine.

Dug po kamatama je iznosio 173 milijuna eura pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju lanjskog prosinca iznosio 751,1 milijun eura.

Prema podacima Fine, od 13.846 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, 6.153 su pravne osobe (44,4 posto), na koje se odnosi 433,7 milijuna eura ili 75 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.693 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 144,5 milijuna eura.

U odnosu na stanje u studenom 2023., broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje manji je za 5,9 posto, a iznos neizvršenih osnova za 5,2 posto. Ukupan broj fizičkih osoba manji je za 3,3 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 0,9 posto.

Objava FINA OBJAVILA U blokadi 211 tisuća hrvatskih građana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Za gotovo 190 tisuća građana Hrvatske čiji su računi bili neprekidno blokirani dulje od tri godine, Financijska agencija (Fine) podnijela je u razdoblju od početka 2019. do polovine siječnja ove godine nadležnim općinskim sudovima prijedlog za pokretanje jednostavnog stečajnog postupka.

Taj postupak predviđen je Zakonom o stečaju potrošača, uveden je 1. siječnja 2019. kako bi se pomoglo građanima koji su u blokadi dulje od tri godine, s glavnicom duga do 2.654,46 eura, da konačno odblokiraju račune i započnu novi život, prenose agencije.

Konkretno, u tom razdoblju Fina je ukupno podnijela 189.778 prijedloga za jednostavni postupak stečaja potrošača, pri čemu najviše Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, 26.229 prijedloga, Općinskom sudu u Splitu, 13.931, a potom općinskim sudovima u Osijeku, 11.702 te u Novom Zagrebu, 11.439.

Prije nego što pokrene postupak jednostavnog stečaja potrošača, Fina je dužna tražiti očitovanje dužnika, a oni bi trebali u roku od 15 dana odgovoriti na taj prijedlog.

Ako ne odgovore smatra se da su suglasni s pokretanjem tog postupka. Od početka 2019. do kraja prošle godine Fina je poslala ukupno 258 tisuća poziva potrošačima na očitovanje, od čega samo lani više od 46 tisuća.

Dobila je 70,7 tisuća očitovanja, od kojih veći dio, 51,8 tisuća, nije bio suglasan s pokretanjem jednostavnog stečajnog postupka.

U slučaju kad potrošač ima imovinu čija je vrijednost veća od 1.327,23 eura, sud otvara jednostavni postupak stečaja potrošača, imenuje povjerenika koji je dužan u roku 12 mjeseci od otvaranja postupka unovčiti pokretnine, tražbine, dionice, poslovne udjele, vrijednosne papire i druga imovinska i materijalna prava potrošača.

Nakon unovčenja stvari i prava potrebnih za namirenje vjerovnika, sud zaključuje postupak stečaja te oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na određene osnove i vjerovnike koje navodi u odluci o oslobođenju od preostalih obveza.

Ako je, pak, imovina potrošača manja od 1.327,23 eura, Zakon o stečaju potrošača predviđa da sud po službenoj dužnosti donese rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača i da se tim rješenjem potrošača oslobodi od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike.

Objava Za 190.000 Hrvata u zadnjih pet godina pokrenut stečajni postupak pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nešto više od 1500 građana obratilo se u 2023. godini saborskoj Službi za građane, bilo konkretnim upitom, komentarima, pritužbama ili prijedlozima, pokazuje izvješće te službe.

Tijekom prošle godine građani su se tako saborskoj službi obratili 1530 puta, što je nešto više nego godinu ranije, kada je bilo 1509 upita.

Građani Službi pišu kako bi postavili pitanje ili iznijeli svoje mišljenje o nekom zakonu ili raspravi, prenose agencije.

Zastupnici dobili 179 pitanja građana

Od 368 konkretnih upita, njih gotovo polovica, odnosno 179 , bilo je adresirano na saborske zastupnike koje Služba samo prosljeđuje zastupnicima te nema povratne informacije je li građanima odgovoreno ili nije. I kod upita zastupnicima zabilježeno je povećanje u odnosu na godinu ranije kada ih je bilo 172.

Građani su se također u nešto većem broju obraćali Službi u formi komentara, prijedloga, sugestija, ali i pritužbi. Putem elektroničke pošte uputili su 1162 takva podneska, za razliku od 2022. kada ih je bilo 1154.

Posjetitelji u saboru

Hrvatski sabor u 2023. godini posjetilo je ili razgledalo 16.127 građana u 437 organiziranih skupina, a više od polovice (9900) prisustvovalo je i nekoj od saborskih sjednica. Među posjetiteljima najbrojniji su bili učenici osnovnih i srednjih škola, te studenti hrvatskih i inozemnih sveučilišta.

Ostali posjetitelji u sabor su dolazili kao građani pojedinci, predstavnici raznih udruga, kao gosti pojedinih zastupnika, radnih tijela sabora ili kao članovi različitih službenih izaslanstava. Stranih posjetitelja iz svih kategorija bilo je ukupno 1160.

Veliki broj posjetitelja okupio je i Dan otvorenih vrata povodom obilježavanja Dana Hrvatskoga sabora 8. listopada kada je 867 građana razgledalo saborske dvorane i radne prostore.

Edukativni projekti u saboru

Služba za građane, kao i svake godine, lani je realizirala tri edukativna projekta o saboru za učenike, online kviz natjecanja “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?” za osnovnoškolce ili srednjoškolce te simuliranu sjednici sabora za učenike srednjih škola u kojima je ukupno sudjelovalo 435 učenika iz 135 osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske.

Prijave za tri edukativna projekta za ovu godinu zaprimat će se od 8. siječnja do 2. veljače, a održat će se u proljeće.

Objava Lani preko 1500 građana pisalo saboru, zastupnicima poslali 179 pitanja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.