U Zadru je svečano otvorena 11. međunarodna konferencija Business and Entrepreneurial Economics (BEE), koja okuplja znanstvenike, istraživače, poduzetnike i studente iz Europe i cijelog svijeta.

Konferencija je posvećena razmjeni znanja i iskustava u području poslovne ekonomije, poduzetništva i ekonomskih znanosti, s posebnim naglaskom na suvremene trendove u poduzetništvu, inovacijama i razvoju gospodarstva. Organizatori ističu kako BEE konferencija već godinama predstavlja važnu platformu za umrežavanje i stvaranje novih znanstvenih i poslovnih suradnji.

Ovogodišnje izdanje okuplja sudionike iz brojnih zemalja, a program uključuje prezentacije znanstvenih radova, predavanja te bogat popratni sadržaj usmjeren na jačanje međunarodne suradnje i razmjenu ideja.

Konferenciju je u ime Zadarske županije otvorio pročelnik Ante Sjauš, koji je u svom obraćanju istaknuo važnost ovakvih skupova za razvoj znanja i suradnje te sudionicima poželio ugodan boravak u Zadru i Zadarskoj županiji te uspješan rad konferencije.

U sklopu svečanog otvorenja obratio se i prorektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, koji je naglasio važnost konferencije za akademsku zajednicu te istaknuo bogatu tradiciju Zadra kao jednog od najstarijih sveučilišnih gradova u ovom dijelu Europe, s korijenima koji sežu još od 1396. godine.

Okupljenima se obratio i rektor Sveučilišta Libertas, prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, koji je istaknuo važnost međunarodne suradnje te razmjene znanja i iskustava u području poslovne ekonomije i poduzetništva.

Na kraju svečanog otvorenja istaknuto je kako će konferencija sudionicima pružiti izvrsnu priliku za razmjenu vrijednih znanja i iskustava, ali i za upoznavanje ljepota Zadra i Zadarske županije. Organizatori su poželjeli sudionicima uspješan rad i ugodan boravak, nakon čega je konferencija i službeno otvorena, javlja Zadarska županija.

Objava EKONOMSKE ZNANOSTI 11. međunarodna konferencija Business and Entrepreneurial Economics pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U povodu dvadeset godina djelovanja Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, pozivamo vas na svečano obilježavanje 20. godišnjice Odjela. Svečanost će se održati u srijedu, 15. listopada 2025. godine, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, s početkom u 12:00 sati.

Program obilježavanja uključuje:

– pozdravne govore
– dodjelu priznanja i nagrada,
– premijeru promotivnog videa Odjela,
– okrugli stol pod nazivom „Hoće li nas AI zamijeniti – ili unaprijediti?” pod moderiranjem prof. dr. sc. Mladena Rajka.

Ovaj događaj prilika je da se prisjetimo početaka studija ekonomije na Sveučilištu u Zadru, istaknemo postignuća proteklih dvadeset godina i zahvalimo svima koji su pridonijeli razvoju i prepoznatljivosti Odjela.

Objava SVEČANO OBILJEŽAVANJE 20 godina Odjela za ekonomiju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana svečana promocija prvostupnika Odjela za ekonomiju. Završetak važnog dijela obrazovnog puta obilježilo je 58 prvostupnika ekonomije, od kojih je većina nastavila s usavršavanjem na diplomskom studiju. Prijediplomski studij, istaknuo je pročelnik Odjela za ekonomiju doc.dr.sc. Jurica Bosna, dao je prvostupnicima vrijedan temelj na kojem će nadograđivati svoje znanje, vještine i iskustvo kroz daljnje obrazovanje i rad.

– Taj temelj izgradili ste u zajednici koja njeguje više od pukog prenošenja znanja. Na Odjelu za ekonomiju vjerujemo u ljude. Možda smo mali po brojkama, ali zato ulažemo u ono najvažnije – osobni pristup, podršku, otvorenu komunikaciju i zajedništvo. Ovdje niste samo diplomirali. Ovdje ste ostavili trag – kroz svoj rad, svoje ideje, svoj rast. I upravo zato – naša su vam vrata uvijek otvorena. Tu ste uvijek dobrodošli – kao bivši studenti, kao suradnici, kao mentori generacijama koje tek dolaze, istaknuo je Bosna.

Uz pročelnika promoventima je na njihovom uspjehu čestitala promotorica mag. math. Josipa Perkov, koja je istaknula kako su nastavnici bili zadovoljni jer su mogli pratiti njihov razvoj i stjecanje dodatnih vještina poput digitalnih kompetencija.

– Budući poslodavci bit će sretni što će imati vas u svom timu!, poručila im je promotorica.

Prije same svečane diploma promoventi su dali svečano obećanje kako će sve svoje snage upotrijebiti za dobro svog naroda, kao i da će produbljivati i razvijati znanje stečeno na ovom sveučilištu. Osim diploma dodijeljene su i prigodne plakete najuspješnijim studentima u prethodnoj akademskoj godini, Dori Rudić, Karli Popović i Martini Jurjević. Svečanost je nastupom uveličao pjevački ansambl Ars Cantabile. Promovirani su: Josipa Bare, Anđela Barić, Katarina Begonja, Leon Carević, Mate Čačić, Antea Čagalj, Roko Delija, Marija Filipović, Mihaela Filipović, Elizabeta Gečević, Katarina Glavić, Katarina Grancarić, Paulina Grgurić, Klara Gudelj, Ana Horvat, Šime Jovančević, Lovre Krnčević, Marko Krnić, Lorena Lončarić, Josip Ljubičić, Sara Ljubičić, Petra Marković, Mia Matijević, Natali Meštrović, Antonela Mijolović, Ivana Milin, Renata Miloš, Goran Miočić, Toni Mitrović, Josip Modrić, Ivana Mršić, Ema Pereković, Mia Perić, Karlo Petani, Luca Rak, Petra Rogač, Ivona Rogić, Martin Rogić, Mate Salama, Mate Soldo, Jovana Stojisavljević, Anđela Šimunić Režan, Ivona Štrmelj, Maja Šubašić, Antonella Tolja, Renata Veršić, Tina Vlajčević, Ivan Vrbnjak, Stipe Vulić, Franka Zdelar, Kristina Zelić, Tea Žepina, Natalia Župan, Marija Bogoje, Drago Stanić i Lucia Marnika.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Promovirano 58 prvostupnica i prvostupnika Odjela za ekonomiju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na kraju trećeg tromjesečja 2024. ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je vrijednost od 103 milijarde eura, što je za 10 milijardi eura ili 10,7 posto više nego godinu dana ranije, navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa objavljenoj u petak.

U odnosu na kraj drugog tromjesečja, financijska imovina kućanstava uvećana je za tri milijarde eura ili 3,1 posto.

Najveći doprinos rastu financijske imovine ima rast depozita, koji su i dalje najznačajnija stavka financijske imovine kućanstava te su na kraju rujna lani iznosili 45,6 milijardi eura ili 3,2 milijarde eura više nego godinu ranije. Znatan udjel u financijskoj imovini kućanstava još imaju i osiguranja i mirovine – 26,7 milijardi eura ili 2,7 milijardi više nego krajem rujna 2023. te vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova – 22,2 milijarde eura ili 2,8 milijardi više.

Financijske obveze kućanstava povećale su se u odnosu na treće tromjesečje lani za 2,6 milijardi eura ili 10,4 posto, na 27,4 milijarde eura. To je i 2,2 posto u odnosu na lipanj 2024.

Takva kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 75,6 milijardi eura, odnosno za 7,4 milijarde eura ili 10,8 posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine, ali i ili 3,4 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Kako ističu iz HNB-a, time je neto vrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom, koji je započeo u drugom tromjesečju 2022, prenosi N1.

Objava UVEĆANJE FINANCIJSKE IMOVINE Depoziti još uvijek najznačajniji u hrvatskim kućanstvima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Mnogi Hrvati žive sve teže, cijene nezaustavljivo rastu, plaće ne prate poskupljenja, a skočile su i cijene energenata. U ovim uvjetima važno je napomenuti da neki od građana imaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Tu pomoć može ostvariti samac ili kućanstvo ako nema sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu ostvariti od:

• prihoda samca ili članova kućanstva kao niti od obveznika uzdržavanja
• prodaje ili najma stana ili kuće u vlasništvu samca ili člana kućanstva koju ne koristi za stanovanje
• prodaje ili korištenja poslovnog prostora u vlasništvu samca ili kućanstva
• prodaje pokretnina u vlasništvu samca ili člana kućanstva koje ne koristi za podmirenje osnovnih životnih potreba
• prodaje, zakupa ili najma druge imovine u vlasništvu samca ili člana kućanstva koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili po drugoj osnovi.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ne priznaje se samcu ili kućanstvu ako:

• je samac ili član kućanstva vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 40 % osnovice iz čl. 22. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi, osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika po osnovi invaliditeta, starije teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika vozilo nužno zbog prometne izoliranosti
• je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
• samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava nije omogućio uvid u prihod ili imovinu
• se nezaposleni radno sposoban i djelomično radno sposoban samac ne nalazi u evidenciji nezaposlenih osoba
• je samac korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u prenoćištu ili prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima
• je samac otkazao ugovor o radu u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka na zajamčenu minimalnu naknadu.

Koja je osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade?

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Osnovica u 2024. godini za zajamčenu minimalnu naknadu iznosi 150 eura za radno sposobnog samca, a za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad iznosi 130 % osnovice (195 eura), prenosi Dnevnik.hr.

Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:

• 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu = 105 EUR
• 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu = 142,50 EUR
• 120 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja = 180 EUR
• 135 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad = 202,50 EUR
• 70 % osnovice za dijete = 105 EUR
• 80 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji = 120 EUR
• 90 % osnovice za dijete samohranog roditelja = 135 EUR
• 120 % osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda = 180 EUR.

Ako samac ili kućanstvo ostvaruju prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i mjesečnog prihoda samca ili kućanstva.

Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva ili od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Naknada za troškove stanovanja

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.

Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškove koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.

Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja. Pravo na naknadu za troškove stanovanja jedinica lokalne samouprave dužna je priznati u visini od najmanje 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu. Ako su troškovi stanovanja manji od 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja.

Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može naknadu za troškove stanovanja djelomično ili u potpunosti podmiriti izravno u ime i za račun korisnika zajamčene minimalne naknade, prenosi N1.

Objava Evo tko ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, ali i naknadu za stanovanje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska je ostala na 34. mjestu Allianzove globalne ljestvice najbogatijih zemalja, a i dalje je predvode Sjedinjene Američke Države.

Riječ je o listi koja procjenjuje neto financijsku imovinu po stanovniku i Hrvatska je s 16.410 eura ostala na identičnoj poziciji (34.) kao prošle godine. Allianz detaljno analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja, a u odnosu na 2023. Hrvati su bogatiji za 6,3 posto te ukupno imaju imovinu vrijednu oko 64 milijarde eura, prenosi Poslovni dnevnik.

“Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su najveća kategorija imovine, s udjelom od 46 posto, ali su zabilježili slab rast od 1,5 posto, najslabiji od vremena globalne financijske krize”, navode iz Allianza.

Financijska imovina uključuje gotovinske i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijske fondove) i ostala potraživanja.

U suprotnosti s globalnim trendom nova ulaganja u štednju povećala su se za 33 posto, na 5,4 milijarde eura. Međutim, hrvatski štediše prepolovili su nova ulaganja u bankovne depozite, na 0,8 milijardi eura, uz znatno povećanje novih ulaganja u osiguranje/mirovine i vrijednosne papire, za 70 i 113 posto, na 1,5 odnosno 2,8 milijardi eura.

Najbogatiji Amerikanci imaju imovinu vrijednu 260.320 eura, a slijede Švicarci (256.440 eur), Danci (172.200 eur), Singapurci (171.930 eur), Tajvanci (148.750 eur), Novozelanđani (127.430 eur), Šveđani (125.660 eur), Kanađani (123.130 eur), Nizozemci (117.270 eur), a društvo deset najbogatijih zatvaraju Belgijci (104.040 eur).

Od zemalja u regiji, najbogatiji su Slovenci (28.970 eur) i na 26. su mjestu, a više od Hrvata imaju i 28. Mađari (22.860 eur). Srbi su na 50. mjestu s vrijednosti imovine od 1890 eura, prenosi N1.

Objava NAJBOGATIJE ZEMLJE SVIJETA Pogledajte kako stoji Hrvatska pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatskoj je lani pala proizvodnja goveda, svinja, mlijeka i jaja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o stočnoj proizvodnji u 2023. u usporedbi s 2022. godinom.

Prema tim podacima, prirast goveda lani je prema godini prije smanjen za 18,2 posto, na 74.889 tona. U istom razdoblju broj ukupno oteljene teladi manji je za šest tisuća grla ili za 5,1 posto.

Ukupan izvoz goveda u 2023. porastao je za 13,8 posto, na 91 tisuću grla, dok je uvoz povećan za 11,8 posto, na 170 tisuća grla.

Proizvodnja kravljeg mlijeka lani je iznosila 454,3 milijuna litara i smanjena je prema godini ranije za 10,4 posto.

Prirast svinja lani je smanjen za 13,3 posto, na 149.296 tona.

Broj oprasenih odojaka u 2023. povećan je u odnosu na prethodnu godinu za oko pet tisuća grla ili za 0,4 posto.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2023. je ostvaren manji izvoz svinja svih kategorija nego u prethodnoj godini, za 8,6 posto, na 319 tisuća grla, dok je njihov ukupan uvoz smanjen za 18,7 posto, na 535 tisuća grla.

Prirast ovaca lani se prema godini prije smanjio za 23,7 posto, na 8.131 tonu, dok je broj ukupno ojanjene janjadi manji za 16,5 posto.

Proizvodnja ovčjeg mlijeka je pala za 21,5 posto, na 4,4 milijuna litara.

Proizvodnja koza je lani pala za 46,1 posto, na 601 tonu, dok je broj ojarenih jarića manji za 15,1 posto. Proizvodnja kozjeg mlijeka je pala za 12,4 posto, na 5,7 milijuna litara

Pad proizvodnje jaja

Podaci DZS-a pokazuju da je proizvodnja kokošjih jaja u 2023. prema godini ranije pala za 3,7 posto, na 642,6 milijuna komada, dok je proizvodnja jaja ostale peradi smanjena za 19 posto, na 639 tisuća komada.

U proizvodnji peradi u 2023. u odnosu na 2022. broj izvaljenih pilića smanjio se za 10,3 posto, dok se prirast peradi povećao za 1,8 posto, na 130.496 tona.

Ukupan uvoz peradi veći je za 3,2 posto, dok je izvoz peradi u odnosu na 2022. manji za 41,4 posto, prenosi Index.hr.

Objava PROŠLE GODINE Pala proizvodnja goveda, svinja, mlijeka i jaja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vinari i vinogradari Udruge Bregovita Hrvatska ističu kako je ovogodišnja kvaliteta grožđa izvrsna, iako su prinosi nešto manji od prosjeka, što će dati snažan vjetar u leđa ekološkim vinima. Vinar vinarije Lovrec, Krešimir Lovrec, kaže kako je ova godina donijela preuranjenu berbu i vrijeme kakvo njegovo podneblje ne poznaje.

“Nakon velikih kiša u svibnju i lipnju uslijedilo je razdoblje velike suše. Posljedice su to klimatskih promjena na koje se moramo naviknuti. Ovakvo vrijeme vinograde je poštedjelo bolesti, no uranjenu berbu trebali smo dočekati tehnički spremni”, ističe  Lovrec.

Naime, berba je u većini ekoloških vinograda u Međimurju, Hrvatskom zagorju i Moslavini počela oko Velike Gospe, sredinom kolovoza. Iako su vinogradarima izazove predstavljali pronalazak berača i rad po visokim temperaturama, utjehu im je pružila kvaliteta grožđa.

Iza ekološkog vina stoji ogroman ljudski rad

Dražen Bedeković iz vinarije Bedekovich u Bedenici tvrdi kako je grožđe bilo zdravo uz solidne količine, te uz idealan omjer šećera i kiselina.

“Očekujem da će vina biti u vrhunskoj klasi i da će ekološka vina Bregovite Hrvatske nastaviti osvajati odličja na prestižnim svjetskim ocjenjivanjima vina“, smatra Bedeković. Ekološki vinogradari i vinari ističu i kako iza ekološkog vina čak i u godinama kad je vrijeme idealno, stoji ogroman ljudski rad.

Podrumar vinarije Bolfan Branimir Puškadija otkriva kako ekološka proizvodnja traži da vinogradar svaki dan bude u vinogradu, a vinar u podrumu. Takva vrsta proizvodnje zahtijeva mnogo više ručnog rada i kontrole, plijevljenja te borbe s vremenskim uvjetima.

Kraj Novog Marofa se uređuje nova vinarija

“Ekološka vina sve su traženija. Naslanjaju se na trend zdrave hrane. Ekološko vino uzima sve veći dio kolača u ukupnoj proizvodnji vina”, naglasio je Puškadija. Antun Glavica, vinar vinarije Glavica iz Gornje Gračenice kraj Kutine, ističe kako u svojim vinogradima ne upotrebljava pesticide, te da mu u brizi za vinograd pomažu patuljaste ovce, patke i guske.

U vinariji Kopjar u Pecama kraj Novog Marofa uređuje se nova vinarija kako bi ona za nekoliko mjeseci svoja vrata mogla otvoriti gostima.

“Veselimo se mogućnosti da zaljubljenicima u naša vina pokažemo gdje i kako ona nastaju. Novi objekt donosi nam i veće kapacitete za proizvodnju vina. Svoje vinograde koji se prostiru na sedam hektara obrađujemo na ekološki način uz mnogo rada naših ljudi. Od grožđa iz tih vinograda proizvodimo liniju organskih, odnosno ekoloških vina”, istaknuo je Robert Kopjar, utemeljitelj vinarije Kopjar, prenosi Index.hr.

Objava VINARI KAŽU Da je ovogodišnja kvaliteta grožđa izvrsna, ali ga ima manje nego inače pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kazao je u utorak da će s novom poreznom reformom odnosno uvođenjem poreza na nekretnine doći do dodatne centralizacije države i birokratizacije procesa.

Opet centralni proračun neće biti dotaknut, neće se žrtvovati državne financije za financiranje javnih potreba, a što se tiče birokratizacije sav posao prebacuje se na lokalnu samoupravu, kazao je Troskot na konferenciji za novinare u Saboru.

Stranka Most, ističe, zalaže se za smanjenje poreza i smatra kako bi se isti učinak, umjesto smanjenja poreza na dohodak, postigao smanjenjem PDV-a za jedan postotni bod što bi bilo puno pravednije.

Smanjenjem poreza na dohodak oslobađaju se sredstva za potrošnju pa će novac preko PDV-a opet završit u centralnom proračunu, pojasnio je Zvonimir Troskot.

Nije prava porezna reforma

Gradska vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić gleda na zadnja dva kruga porezne reforme kao na reformu lokalne samouprave, a ne pravu poreznu reformu.

„Ovo nije dovoljno, dizanjem osobnog odbitka građana plaće će im biti nešto veće, ali neće donijeti dovoljan učinak za priuštivo stanovanje i neće dovoljno povećati ponudu stanova na tržištu”, kazala je.

Porezi kao takvi trebali bi biti pravedni prema građanima, prema državi i prema lokalnoj samoupravi, te svrsishodni, poručila je.

20 posto prihoda od poreza ide državi?

Smatra također nepravednim što država, koja ima niz praznih nekretnina, ni na koji način ne penalizira samu sebe.

Mandić također pita zašto 20 posto prihoda od poreza na nekretnine ide državi. „Što država ima s infrastrukturom, sa zelenim površinama, čišćenjem, zašto se brkaju kruške i jabuke”, pitala je.

Riječ je o nenamjenskom prihodu lokalne zajednice, napomenuo je Trskot koji dvoji oko toga hoće li se taj novac trošiti primjerice za izgradnju stanova odnosno osiguravanje priuštivog stanovanja, prenosi N1.

Objava MOST Država ima niz praznih nekretnina, gdje su penali? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Puli je otvorena jedinstvena “drive-in” perionica za čamce, jedina takva na cijelom Mediteranu.

Među zanimljivim primjerima poduzetništva je i jedan poduzetnički pothvat u Puli, gdje su vlasnici otvorili praonicu za brodove – posao koji se pokazao kao pravi hit na obali i donosi im sjajnu zaradu, prenosi Poslovni dnevnik.

U Puli je otvorena jedinstvena “drive-in” perionica za čamce, jedina takva na cijelom Mediteranu. Ovaj moderan sustav ne samo da je praktičan već je i ekološki prihvatljiv, čime osigurava očuvanje okoliša, a vlasnicima plovila štedi i novac i dragocjeno vrijeme.

“Sve funkcionira automatski, poput uobičajene perionice automobila. Jedan prolaz četki dovoljan je da ukloni sve alge, a uz pravilno održavanje broda, trup će uvijek biti čist, bez naslaga školjki ili drugih morskih organizama,” objašnjavaju u videozapisu koji prikazuje ovaj inovativni sustav.

Ono što je ranije zahtijevalo nekoliko dana intenzivnog rada u tradicionalnim perionicama sada se završava za svega pola sata. Vlasnici brodova više nemaju potrebu izvlačiti svoje plovilo na obalu kako bi ga temeljito očistili, što je znalo biti poprilično mukotrpno. Sada sve to mogu obaviti na puno jednostavniji način, a cijena ovog praktičnog rješenja iznosi oko 400 eura., prenosi N1.

Objava HRVATI Osmislili genijalan posao za koji na brzinu zarade 400 eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.